Zloupotreba bolovanja u Republici Srpskoj konstantno se povećava. Tokom ove godine, prosječno na mjesečnom nivou više od 6.000 radnika je na bolovanju.
Izvor: RTRS
U 105 od 500 kontrola bolovanja utvrđene nepravilnosti
Učestaliji su i zahtjevi poslodavaca za kontrolom. Tako je prošle godine obavljeno 500 vanrednih kontrola odobravanja privremene spriječenosti za rad, gdje su u 105 slučajeva utvrđene nepravilnosti.
Sve su češća lažna bolovanja koja poslodavce, ali i privredni sektor mogu koštati nekoliko hiljada maraka godišnje po radniku, piše RTRS.
Postavlja se pitanje gdje je granica između prava radnika i zloupotrebe zdravstvenog sistema. Јedno je sigurno – cijenu lažnog bolovanja svi plaćaju.
“Fond zdravstvenog osiguranja ne provjerava da li je neko bolestan nego da li su papiri uredni. Evidentno je da to svi znaju i da se to zloupotrebljava. Postoje zloupotrebe u vidu dva, tri do pet dana kada nekom zafali – “boli me glava”, “boli me ovo ili ono” i to ne može niko kontrolisati”, kaže privrednik Saša Trivić.
Ko kontroliše bolovanje i koliko može da traje
Porodični ljekar može propisati bolovanje do 30 dana, a pacijent je dužan da se redovno javlja na kontrole. Nažalost, mnogi izbjegavaju redovne kontrole, pozive i apele ljekara porodične medicine.
“Ako imamo pacijenta koji na primjer ima bol u kičmi i propisana mu je određena terapija, rečeno da se javi za tri do sedam dana, a on se ne javi 20 dana, u programu postoji rubrika gdje svaki doktor prati bolovanja koja je otvorio i ukoliko nam se pacijent ne javi, mi smo u obavezi da to bolovanje zatvorimo”, pojašnjava specijalista porodične medicine Brankica Marković.
Za duža bolovanja ili određene dijagnoze, ljekar porodične mediicne mora zatražiti mišljenje specijaliste ili pacijenta uputiti na prvostepenu komisiju.
Na odluku komisije moguće uložiti žalbu
“Prvih 30 dana bolovanja vodi porodični doktor u zavisnosti od dijagnoze, od vrste povrede, od zdravstvenog stanja pacijenta. Onda dolazi na prvostepenu komisiju za ocjenu radne sposobnosti. Donosi svoju medicinsku dokumentaciju. Dolazi lično, vršimo fizikalni pregled medicinske dokumentacije i na osnovu svega toga dajemo ocjenu da li produžiti još jedan mjesec ili zaključiti bolovanje unutar tih mjesec dana. Pacijenti imaju pravo žalbe na našu odluku drugostepenom organu Fondu zdravstvenog osiguranja u roku od tri dana”, navodi Vladimir Šormaz iz Zavoda za medicinu rada i sporta Republike Srpske.
Zbog zloupotreba bolovanja poslodavci sve češće traže vanrednu ocjenu bolovanja i vanredne kontrole.
“U posljednjih godinu, dvije dana sve su češći zahtjevi poslodavaca za vanrednu ocjenu privremene spriječenosti za rad radnika, gdje smo mi u obavezi da se na svaki njihov zahtjev organizujemo, provjerimo pacijenta i damo ocjenu radne sposobnosti”, dodaje Šormaz.
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja, na koji poslodavci upiru prstom, na upite RTRS-a, kako navode, odgovorili su saopštenjem.
Ponovili su poznate procedure u njihovom radu, ali nisu odgovorili ko čini prvostepenu i drugostenu ljekarsku komisiju, na koji način se formira i kako je moguće da ima toliko lažnih bolovanja.
Kroz razgovor sa zdravstvenim stručnjacima dobili smo informacije da radnici koji su na “lažnom bolovanju” često, veoma jednostavno, nabave svu potrebnu dokumentaciju za “pravdanje” odsustva na poslu i to od doktora specijalista, a za to vrijeme obavljaju druge poslove, navodi RTRS.