„Isus je toliko nedvosmislen da hrišćani nemaju nikakvog izgovora ukoliko ne grade mir, nego huškaju na rat i ukoliko svoje, nerijetko prevarom stečene, pozicije u društvu brane time što cijelo društvo drže na ivici rata samo da bi zadržali svoje privilegije. Ako ništa drugo, to što su hrišćani, obavezuje ih da aktivno čine sve što je do njih, da grade i utvrđuju mir, a ne da pasivno posmatraju kako ih politikanti, nacionalisti i šovinisti, svojom demagogijom, polako, ali sigurno, stavljaju u svoju nečasnu službu“, poručio je ovo u Trebinju, na otvaranju ovogodišnjeg simposiona „Teologija u javnoj sferi“, direktor Centra za filosofiju i teologiju Vladan Perišić.
Najavljujući teme o kojima će biti riječi na ovgodišnjem, šestom po redu, simposionu, Perišić je napomenuo da je koncept cijelog naučnog skupa izraz želje crkvenih ljudi da doprinesu stvaranju atmosfere slobodnog dijaloga u kojoj svi zainteresovani mogu uživati u izlaganjima stručnjaka iz različitih oblasti nauke i kulture, koji su svoj život posvetili traganju za istinom.
„Ovakvim stavom mi ispovijedamo istinu da crkva ne postoji da bi drugima popovala, pogotovo ne o stvarima u koje se ne razumje, već da, učeći o tim stvarima od onih koji o tome mnogo više znaju, razvije odnos međusobnog povjerenja da bi im, u trenucima traganja za egzistencijalnim osloncem, mogli uputiti riječ o onome što jeste njena svrha – o smislu ljudske egzistencije u svijetu u kome taj smisao sve više izmiče i da ljudima ukaže na istinskoga Boga, ali ovoga puta ne predstavljenog kao svemoćno biće, koje služi tome da štiti proizvoljna uvjerenja ili nacionalne mitove umišljenih vođa, nego Boga čija je priroda dobrota i milostivost prema svima, a, prije svega, prema onepravdovanima i marginalizovanima, prevarenima i osiromašenima. Jedna tribina ovogodišnjeg skupa biće posvećena razmatranju odnosa bogatih i siromašnih u svijetu u kojem su oni koji su ga kreirali uspjeli da uspostave ekstremnu nejednakost među ljudima. Pritom, doba u kome o svemu ovome razmišljamo, mjesto na kome sve to činimo, a posebno Bog kome se molimo obavezuje nas da nedvosmisleno prema ljudima promovišemo mir“, kazao je Perišić u svom obraćanju.
U kratkom govoru, vladika zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije, kazao je da je radostan što se simposion iz godine u godinu održava u Trebnju.
“Moj prvi utisak, kada sam došao ovdje u Hercegovinu, prije nešto manje od 20 godina, mi je bila sloboda, sloboda koju sam doživio u duhu ove zemlje i sloboda u crkvenom životu. Ta sloboda je bila i ozbiljna i odgovorna i nije gubila ni radost ni smjelost. Mislim da je plod toga ovaj naš skup”, kazao je vladika Dimitrije.
Vršilac dužnosti gradonačelnika Trebinja Mirko Ćurić istakao je na otvaranju da ovaj simposion ukupnim kulturnim zbivanjima u Trebinju daje jednu dublju dimenziju, te da će Grad Trebinje i u budućnosti podržavati ovaj događaj.
„Ovaj simposion najdirektnije tretira more životnih pitanja i problema s kojima tonemo u san i sa kojima osvićemo. Teme o kojima se ove godine govori su znak da kao društvo imamo potrebe, snage i volje da otvorimo sva pitanja, a posebno ona najbolnija i najneprijatnija koja bismo u svakodnevnom životu često željeli da izbjegnemo“, naglasio je Ćurić.
Simposion “Teologija u javnoj sferi” okupio je eminentne teologe i naučne radnike, koji će u više sesija govoriti o svakodnevnim životnim pitanjima i rješenjima koje nudi teologija.
Odmah nakon otvaranja održan je panel pod naslovom “Crkva i prosvjetiteljstvo: šta /ni/smo naučili od Dositeja”, na kojem su govorili prof. dr Nenad Ristović i prof. dr Vladimir Simić sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, te Nikola Grdinić sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Moderator sesije je Blagoje Pantelić.
Danas u 17.30 časova počinje drugi panel o temi “Teologija-istina-pomirenje: pojam mira u svetim spisima” o kojoj će diskutovati prof. dr Vladislav Topalović, prof. dr Darko Tomašević i prof dr. Zuhdija Hasanović, a moderator je Marko Vilotić.
Za 19.30 planirano je otvaranje izložbe fotografija “Lično” – portreti žrtava rata, autora Velije Hasanbegovića.
Drugi dan naučnog skupa počeće u 11.00 časova sesijom na kojoj će, o temi “Uticaj digitalnih tehnologija na proces obrazovanja omladine i naučnog stvaralaštva”, govoriti prof. dr Željko Đurović. O temi “Država – mogući koncepti” izlagaće prof. dr Miodrag Zec, dok će o temi “Crkva i mediji u postdigitalnom dobu: primjer magazina `Teologija.net`” govoriti Blagoje Pantelić.
Na panelu koji počinje u petak, 8. februara, u 17.00 časova pod naslovom “Mit, nacija, crkva, država” govoriće prof. dr Bogoljub Šijaković, prof. dr Srđan Šljukić i prof. dr Dušan Кrcunović.
Trećeg dana simpozijuma u 11.00 časova počinje panel “Bogatstvo i siromaštvo u svijetu ekstremnih nejednakosti” na kojem će govoriti msr Zoran Ćirjaković, prof. dr Nenad Božović i prof. dr Vladan Ivanović.
Naučni skup “Teologija u javnoj sferi” završava se u subotu, 9. februara, predavanjem o temi “Religija i Evropa poslije pada gvozdene zavjese”, koje će održati profesor iz Кanade Lučijan Turčesku.
Panel diskusije održavaju se u Kulturnom centru, a organizator simposiona je Centar za filosofiju i teologiju iz Trebinja koji djeluje pri Eparhiji zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj.