Manje od tri sedmice ostale su do isteka roka za registraciju birača izvan Bosne i Hercegovine. Iz Centralne izborne komisije upozoravaju da je odziv i dalje ispod očekivanja. Dok institucije pozivaju građane da se registruju, predstavnici dijaspore upozoravaju kako problem nije samo u interesu birača, nego i u sistemu registracije.
Registracija birača koji žele glasati izvan Bosne i Hercegovine traje do 21. jula i odvija se putem portala e-Izbori. Prema podacima Centralne izborne komisije, do sada je otvoreno više od 17 hiljada korisničkih naloga. Uslove za registraciju ispunilo je nešto manje od 11 hiljada birača, dok oko četiri hiljade prijava još nije završeno, a više od 1.200 ima određene nedostatke koje treba otkloniti.
Trenutno, 1255 osoba ima nedostatke za registraciju, a razlozi su najčešće nedostatak dokaza o identitetu, obrasca prijave ili dokaza o adresi u inostranstvu.
U Centralnoj izbornoj komisiji ističu da su formirani posebni timovi za edukaciju birača izvan Bosne i Hercegovine, kako bi što veći broj građana uspješno završio registraciju prije isteka roka. Međutim, u udruženjima bh. dijaspore smatraju da se razlozi slabijeg odziva godinama ponavljaju.
“Prijavljivanje je i dalje komplikovano. Vi na svakim izborima morate iznova da se prijavite. Moramo popunjavati formulare, vaditi uvjerenja o boravku, skenirati dokumenta i sve to slati Centralnoj izbornoj komisiji. To je jedan težak postupak koji jednostavno demoralizira ljude i onda odustaju od samog prijavljivanja i na kraju od glasanja”, rekao je Hasan Šehović, predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH.
Kako bi olakšali registraciju, pojedina udruženja organizuju i besplatnu pomoć građanima. Kažu da mnogi nemaju potrebnu tehničku opremu ili nisu sigurni kako koristiti elektronsku platformu, zbog čega dio birača odustane i odluči glasati tek dolaskom u Bosnu i Hercegovinu na dan izbora.
“Kada čovjek ima svu potrebnu opremu i zna šta radi, registracija traje deset do petnaest minuta. Međutim, mnogi nemaju štampač, skener ili ne znaju pristupiti platformi. Mi ćemo kao udruženje ponovo organizirati pomoć pri registraciji. Ljudi mogu doći kod nas i registrirati se uz našu pomoć”, istakao je Damir Saračević, predsjednik Udruženja “Consilium Bosniacum”.
Dio građana u dijaspori smatra da njihov glas neće donijeti značajne političke promjene, što dodatno utječe na izlaznost. Ipak, analitičari upozoravaju da trenutni podaci ne moraju biti konačan pokazatelj interesa.
“Opći utisak je da li glasamo ili ne glasamo, da nešto puno ne možemo promijeniti u BiH”, mišljenja je on.
Denis Džidić, direktor Balkanske istraživačke mreže BiH je dodao:
“Kako dijaspora bude dolazila tokom ljeta, tada će se vjerovatno zahuktavati politička kampanja i očekujem da će interes za registraciju rasti”.
Iako je za sada broj prijava za glasanje iz dijaspore ispod očekivanja, ti glasovi bi mogli biti ključni u izbornom procesu.
“Kada uzmemo u obzir stotine hiljada potencijalnih birača širom svijeta, jasno je da bi oni mogli imati ključnu, pa čak i presudnu ulogu u izbornim procesima u Bosni i Hercegovini”, ukazao je Saračević.
Interes dijaspore za BiH nije upitan. Ono što ostaje izazov je komplikovan proces registracije za glasanje, zbog čega je jasno da postoji potreba za reformama izbornog procesa. Jednostavnija procedura, uz bolju informisanost i podršku biračima mogla bi značajno povećati broj registrovanih glasača izvan BiH.