Po definiciji, odbornička pitanja kao zvanična pitanja koje odbornici u ime građana postavljaju gradonačelniku, načelnicima odjeljenja, nadležnim službama i preduzećima čiji je osnivač grad, služe za nadzor nad radom izvršnih organa, praćenje provođenja odluka Skupštine i rješavanje problema građana.
Za Direkt piše: Dubravka Čolović
Skupština grada Trebinja je među rijetkim lokalnim parlamentima gdje su odbornička pitanja na početku sjednice, što odbornici, pozdravljaju.
Dok su nekad predstavnici građana mogli, uz predhodnu najavu, da sa skupštinske govornice iznose svoj problem u okviru tačaka dnevnog reda, ta praksa se izgubila. Ono što je zadržano još od 2013. godine, kada je prvi put uneseno u Poslovnik o radu Skupštine grada, je završna riječ gradonačelnika poslije koje odbornici ne mogu diskutovati.
O svrsi odborničkih pitanja, završnoj riječi gradonačelnika i mogućnosti neposrednog učešća predstavnika građana na skupštinskim zasjedanjima različita su mišljenja odbornika sa kojima smo razgovarali.
Zdravko Butulija, predsjednik Skupštine grada i odbornik sa najviše staža u skupštinskim klupama smatra da su odbornička pitanja jedan od načina na koji odbornici mogu da skrenu pažnju na neki problem ili pokrenu inicijativu.
“S obzirom da tom tačkom dnevnog reda počinje svako zasjedanje Skupštine grada Trebinja, odbornici odmah na početku imaju priliku da se direktno obrate nadležnima za rješavanje nekog problema, bilo da je to inicijativa grupe građana, lično zapažanje ili nešto drugo”, navodi on u izjavi za Direkt.
Butulija, koji je odbornik SNSD u proteklih pet mandata, pa je četiri godine bio i odbornik tadašnje opozicije, smatra da je normalno da su u postavljanju odborničkih pitanja aktivniji opozicioni odbornici, jer oni koji čine dio skupštinske većine mogu direktno da učestvuju u kreiranju određenih rješenja.
“Oni imaju mogućnost i na pripremnim sastancima skupštinske većine da postavljaju pitanja, iskažu zahtjeve i probleme sa kojim su ih upoznali građani”, ističe Butulija.
“Neko je zadovoljan, neko nije”
Rajko Ćapin, odbornik SP-a, kome je ovo treći mandat u supštinskim klupama, tvrdi da su sva pitanja koja je postavio u svom odborničkom stažu bila njegovo lično zapažanje problema ili ono što su mu prenijeli građani.
“Mislim da bi, ipak, veći efekat svi postigli kada bi građani više učestvovali u prijedlozima i sugestijama i neposredno postavljali pitanja,” navodi Ćapin.
On za završnu riječ gradonačelnika kaže da je to na neki način sublimacija svih postavljenih pitanja na aktuelnom zasjedanju i da se, uglavnom, ne ostaje bez odgovora.
“Kao i u svemu, neko je zadovoljan, neko nije”, zaključuje Ćapin.
Gradonačelnikova je zadnja
Odbornica SDS-a Milica Radovanović za Direkt kaže da nije zadovoljna odgovorima na postavljena odbornička pitanja.
“Pismeni odgovor nikada nisam dobila, a usmeni odgovor na sjednici je često nepotpun i nejasan. Postoje načelnici odjeljenja poput gospodina Radovića (Spasoje Radović načelnik odjeljenja za komunalno- inspekcijske poslove, prim. aut) koji se istinski potrude da odgovore i preduzmu adekvatne radnje nakon ukazanih problema i to uvijek pohvalim. Sa druge strane, većina načelnika uopšte nije upućena u tematiku”, smatra ona.
Radovanović dodaje da gradonačelnik u principu odgovara umjesto načelnika odjeljenja onda kada oni sami ne znaju da odgovore, što je, navodi, vrlo često.
“Ne znam kako se gradonačelnik ne zapita šta će načelnici koji ne obavljaju svoj posao kako treba. Kako je moguće da na pitanja vezana za budžet, odgovara gradonačelnik ili na pitanja vezana za turizam, zaštitu životne sredine i preduzetništvo… Takođe, gradonačelnik odgovara na pitanja kako bi mogao da iskoristi maksimum vremena i da, izmedju ostalog, priča i o stvarima koje njemu idu u korist, a koje nisu nužno u tom trenutku na dnevnom redu. Poslovnik je prosto takav da apsolutno ide u prilog vladajućoj većini, a ne građanima. Gradonačelnik može za govornicom reći sve što mu padne na pamet, a mi nemamo nikakvu mogućnost da mu na to odgovorimo”, kaže ona.
Radovanović je, prije svega, nezadovoljna što kada ne dobije odgovor na postavljeno pitanje ne može reagovati, pošto nakon završne riječi, odbornici ne mogu diskutovati.
“Nadam se da građani to prate i da im je potpuno jasno ko je kriv, ukoliko ne dobiju odgovore, jer pitanja koja postavljam tiču se isključivo građana”, kaže odbornica SDS.
Ona smatra da se odbornici vladajuće većine vrlo rijetko uopšte uključuju u rasprave i postavlja pitanje kako uopšte opravdavaju povjerenje građana.
Radovanović dodaje da tzv “građanski sat” i dalje postoji, ali ne na samoj sjednici, već ukoliko građani, udruženja ili grupacije iskažu interesovanje i podnesu zahtjev.
“Ono što je porazno je, koliko sam upućena, da se još uvijek u ovom sazivu niie održao nijedan gradjanski sat, a sigurna sam, ima jako puno ljudi sa problemima koje bi željeli iznijeti pred odbornike”, kategorična je Radovanović.
Dajana Milišić, odbornica Liste za pravdu i red kaže da od načelnika odjeljenja uglavnom dobija odgovore na pitanja koja “nisu previše škakljiva”.
“Njihove odgovore često dopunjava gradonačelnik u završnoj riječi i taj njegov odgovor se svodi na izvrtanje teza ili stavljanje u usta nečega što niko nije pomenuo. Kada sam postavljala gradonačelniku neka veoma važna pitanja nije imao nikakvih odgovora, ni komentara”, problematizuje tu praksu Milišić.
Kako ona zapaža, gradonačelnik Mirko Ćurić nikada na sjednici Skupštine nije diskutovao za vrijeme trajanja tačke, već samo kada je tačka zaključena i odbornici nemaju pravo da odgovore.
Po njoj je prednost što su, po Poslovniku o radu Skupštine grada, odbornička pitanja uvijek na početku sjednice, da, kako kaže, malo zagriju atmosferu.
Milišić ističe da se odbornici Liste za pravdu i red trude da prenesu sva pitanja građana, a ako ih imaju više od broja predviđenog skupštinskim Poslovnikom, onda rade video zapise na terenu ili pišu o tim problemima.
Koliko su odbornici aktivni, a građani (ne)zadovoljni?
Prema statističkim podacima stručne službe Skupštine grada, u 2025. godini, najviše diskusija na sjednicama imala je Dajana Milišić, slijedi je Milica Radovanović, pa Rajko Ćapin. Kod vladajućeg SNSD najaktiviniji odbornici prošle godine bili su Luka Petrović i Srđan Simović, dok Zoran Miladinović, odbornik NPS i Amar Šehović, odbonik nacionalnih manjina nijednom nisu diskutovali.
Anketa zadovoljstva ispitanika redovnim sastancima sa odbornicima Skupštine grada, provedena početkom ove godine, pokazala je da je 42 odsto ispitanika odgovorilo pozitivno, a 13 odsto negativno. Najzadovoljnije su bile osobe koje su socijalno ugrožene, koje su u 50 odsto slučajeva odabrale afirmativan odgovor, a najnezadovoljniji stanovnici ruralnih područja, koji su u 15 odsto slučajeva dali negativne odgovore.