Negativnu ocjenu dobio i DZ Trebinje, dok je bilećkom DZ “Sveti Luka” dato mišljenje sa rezervom. 43% domova zdravlja u RS nikad nije bilo predmet revizije. A 57% ostalih revidirani su samo jednom.
Objavivši 21.08. Izvještaj o provedenoj finansijskoj reviziji JZU Dom zdravlja Doboj za 2019. godinu, Glavna služba za reviziju javnog sektora RS ispunila je svoj plan revizija zdravstvenih ustanova za ovu godinu, zaključuje se u analizi specijalizovanog sajta Revizije info.
Godišnjim planom revizija za 2020. godinu, naime, bila je planirana finansijska revizija 14 domova zdravlja u RS. I u planiranom roku je ista i završena i objavljeni su izvještaji, koji su prosljeđeni revidiranim ustanovama i Narodnoj skupštini, a dostupni su i javnosti na službenoj stranici Glavne sluzbe za reviziju.
Ovim se broj dosad – u 20 godina postojanja Glavne službe – revidiranih domova zdravlja popeo na 31. Od 54, koliko ih je ukupno.
Što znači da 43% domova zdravlja u RS nikad nije bilo predmet revizije. A ovih 57% što su revidirani – revidirani su samo jednom. Odnosno, u njih Glavna služba za reviziju nije ponovo ulazila ni u slučajevima kad je ocjena revizije bila negativna.
A čak trećina dosad revidiranih domova zdravlja – 11 od 31 – dobila je negativnu ocjenu. 5 od njih za obje a 6 za jedno od komponenti finansijske revizije.
Ako nije bilo promjene kriterija, pozitivno je da je od 14 domova zdravlja u kojim je izvršena finansijska revizija za 2019. samo jedan dobio negativnu ocjenu revizora. Naime, od 17 ranije izvršenih revizija domova zdravlja u Republici Srpskoj čak 10 ih je dobilo negativnu ocjenu Glavne službe za reviziju
Upravo činjenica da za 20 godina postojanja Glavne službe za reviziju RS, veći dio zdravstvenih ustanova u RS nije revidiran nijednom (a da o kontinuiranom praćenju stanja u ovoj oblasti ne govorimo), opredijelila je Glavnu službu za reviziju da u plan za ovu godinu uvrsti ovoliki broj domova zdravlja.
Naime, do 2016. godine revidirano je svega osam domova zdravlja, u 2017. devet, a u 2019. četrnaest.
Kuriozitet je da se ta odluka, da se posebna pažnja posveti domovima zdravlja, poklopila sa pandemijom. Ali je upravo zbog pandemije i sličnih situacija, ali i redovnih obaveza zdravstvenih ustanova, bilo potrebno da se stanje u toj oblasti provjeri, i na uočene nedostatke reaguje, znatno ranije.
No, činjenica je da je kapacitet Glavne službe za reviziju u neskladu sa obimom posla, odnosno brojem institucija pod njenom nadležnošću. Služba, naime, ima oko 70 zaposlenih, i permanentno funkcioniše sa popunjenošću kapaciteta tek nešto višom od 70% od sistematizacijom predviđene, A odgovorna je za reviziju čak 950 subjekata u Republici Srpskoj.
Pri tome, neodgovarajući odnos Narodne skupštine, Vlade i Tužilaštva RS u značajnoj mjeri opstruira pokušaje Glavne službe za reviziju da, svojim nalazima i preporukama za otklanjanje uočenih nedostataka, pozitivno utiče na stanje u institucijama u RS, a time i na život građana.