Ministri (ne) ulivaju povjerenje: Ekonomisti na čelu, privreda se raspada

Autor: Direkt Aktuelno Politika
5 minuta čitanja
Ilustracija: A. L./Klix.ba (Foto: T. S./Klix.ba)

Ako je suditi po stručnim kvalifikacijama novoizabranih ministara u Savjetu ministara BiH, ovaj saziv pretežno bi trebalo da se bavi privrednim temama i jačanjem pravne države, budući da su više od dvije trećine ministara ekonomisti i pravnici.

Ilustracija: A. L./Klix.ba (Foto: T. S./Klix.ba)

Piše: Boris Knežević/Srpska.info

Ima tu, doduše, i diplomiranih DIF-ovaca, menadžera, bivših prosvjetnih radnika, ali najveći broj dolazi iz ekonomske i pravničke „branše“. Najviše je ekonomista čak četiri, a titule doktora ekonomskih nauka nose ministar finansija i trezora Zoran Tegeltija (SNSD) i ministar civilnih poslova, Dubravka Bošnjak (HDZ). Ekonomiju je diplomirao i novi ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić (BH Zeleni), koji je doktorat „zaradio“ prije četiri godine iz oblasti menadžmenta. Četvrti ekonomista u novom sazivu Savjeta ministara BiH je magistar iz te oblasti, Edin Forto (Naša stranka), kome je povjereno vođenje Ministarstva komunikacija i transporta.

Na papiru jedno, u praksi drugo

Poslije ekonomista, najveći broj novih ministara ima diplomu pravnog fakulteta, njih troje, a to su predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto (HDZ), ministar bezbjednosti Nenad Nešić (DNS) te ministar pravde, Davor Bunoza (HDZ), koji se prije dobijanja ministarske funkcije bavio advokaturom.

Novoizabrani ministar odbrane BiH Zukan Helez (SDP) diplomu je stekao na Prirodno-matematičkom fakultetu, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac završio je Fakultet za poslovno-industrijski menadžment, dok je na poziciju ministra spoljnih poslova došao Elmedin Konaković (NiP) sa diplomom Fakulteta sporta i tjelesnog odgoja.

Sastav novog Savjeta ministara BiH u kome skoro polovinu ministara čine ekonomski stručnjaci, a odmah iza njih pravnici, prema riječima političkog analitičara Nebojše Tojagića ne garantuje da će ovaj saziv tog tijela po bilo čemu biti bolji od svojih prethodnika.

– Gledajući stručne kvalifikacije novih ministara, realno je da čovjek zaključi da ćemo, makar na papiru, imati Savjet ministara sastavljen od eksperata, posebno iz ekonomije. Međutim, u praksi mislim da će to ići prilično traljavo – kaže Tojagić za Srpskainfo.

Stranački kadrovi

On podsjeća na to da su postojala velika očekivanja i od brojnih prethodnih saziva Savjeta ministara BiH, ali da su na kraju njihovih mandata, kad se podvuče crta, rezultati bili prilično „mršavi“.

Generalno, imamo priličan optimizam kad god dođe do konstituisanja bilo kakve nove vlasti, pa tako i Savjeta ministara. Na kraju, najčešće se rezime svede na slabe rezultate u mandatnom periodu. Zbog toga uopšte nisam optimista kad je riječ o ovom sazivu Savjeta ministara. Pred nama su veliki izazovi i nisam siguran koliko je ovaj Savjet ministara kompetentan da iznese sve probleme i pronađe adekvatna rješenja – smatra Tojagić.

Da veliki broj ekonomista ne znači da će se Savjet ministara zaista baviti rješavanjem brojnih problema u toj oblasti, tvrdi i ekonomista Svetlana Cenić. Ona kaže da je javnost već mogla da vidi rezultate rada brojnih sadašnjih ministara, jer je, kako ističe, uglavnom riječ o starim i provjerenim stranačkim kadrovima.

– Ti koji su po struci ekonomisti već dugo se vrte po svojim strankama, a neki od njih, kao gospodin Tegeltija, već je obavljao brojne funkcije – od ministra finansija do predsjedavajućeg Saveta ministara, pa nismo baš vidjeli rezultate tog znanja i usmjerenosti ka ekonomiji. Isto važi i za druge koji su dugo u svojim strankama, bilo da su ekonomisti ili pravnici. Za ostale, koji nemaju veze ni sa ekonomijom ni sa pravom, pa i ni sa bilo čim drugim, da i ne govorim – kaže Cenićeva.

NADLEŽNOST ENTITETA

Kao prepreku većem učešću Savjeta ministara BiH u kreiranju povoljnijeg ekonomskog ambijenta, osim toga što se radi o „stranačkim vojnicima“, Svetlana Cenić navodi i to da se privredna i socijalna politika nalazi u nadležnosti entiteta. – Entiteti bi o tome trebalo da najviše vode računa, jer ne može se očekivati od Savjeta ministara da vodi socijalnu politiku, a entiteti nikad neće dati ni socijalnu ni privrednu politiku iz svojih ruku zato što su tu glasovi i zato što su tu pare. Privreda ovdje opstaje uprkos vlastima, a ne zahvaljujući njima – smatra Cenićeva.

Podijeli članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *