Kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj u suprotnosti je sa evropskim putem

Autor: Direkt Aktuelno Društvo
13 minuta čitanja

Očekivanja Evropske unije su bila da će se zakon o kriminalizaciji klevete povući sa dnevnog reda tekuće sjednice Narodne skupštine RS, jer je on u potpunoj suprotnosti sa evropskim putem.

Piše: Maja Isović Dobrijević/Buka Magazin

Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske sutra će glasati o prijedlogu izmjena Krivičnog zakona RS kojim se kriminalizuje kleveta.

Nakon višemjesečnih uzaludnih upozorenja i pozivanja da se zaštiti sloboda govora i povuče skandalozna odredba koja klevetu kvalifikuje kao krivično djelo, predstavnici vlasti u Republici Srpskoj ipak su ostali pri ovom prijedlogu.

Ovom prijedlogu suprostavili su se medijski radnici, aktivisti, predstavnici međunarodnih organizacija, opozicione partije u Republici Srpskoj, predstavnici međunarodnih organizacija kao i sami predstavnici Evropske unije u Bosni I Hercegovini.

Očekivanja Evropske unije su bila da će se zakon o kriminalizaciji klevete povući sa dnevnog reda tekuće sjednice Narodne skupštine RS, jer je on u potpunoj suprotnosti sa evropskim putem. U Briselu su, prema izvorima BUKE razočarani činjenicom da će se o ovom prijedlogu ipak glasati sutra.

Iako predstavnici vlasti ističu da je kleveta kriminalizovana u mnogim zemljama članicama Evropske unije, stručnjaci smatraju da to nije razlog da se ona ponovo uvodi kod nas naročito imajući u vidu opšte nepovjerenje u pravosuđe u Republici Srpskoj.

Jovana Kisin, advokatica iz Banjaluke, kaže da godinama Savjet Evrope i Evropski sud za ljudska prava postavljaju standarde i izrađuju smjernice u kojima je nedvosmisleno sadržan stav da se kleveta tretira kroz građanski postupak, a ne krivični i da, ukoliko države nisu odstupile od krivičnog gonjenja za klevetu, kazne ne prelaze iznos 1 000 eura.

Kisin napominje da se svi pravni sistemi evropskih država se razlikuju, pa je je besmisleno porediti samo jedan član jednog zakona, bez sprovođenja opsežne analize opštih odredbi krivičnog zakona, procesnih zakona, nezavisnosti pravosuđa i mnogo drugih elemenata koji direktno utiču na položaj optuženog lica u krivičnom postupku.

“Iako su propisane kazne daleko iznad evropskog prosjeka, nije suština problematike ni u samoj visini kazne. Krivičnopravna narav kazne važnija je od pitanja da li je kazna mala stoga je nelegitimno i nesrazmjerno miješanje vlasti u sklopu krivičnog postupka za bilo koji oblik izražavanja osim onog koji podstiče mržnju i netrepeljivost”, rekla je Kisin za BUKU.

Ona napominje i da „evropske prakse“ podrazumijevaju i države koje su dekriminalizovale klevetu pa je jako pogrešno pozivati se samo na države koje to još nisu učinile sa tendencijom ukidanja jer je dekriminalizacija klevete put kojim Evropa ide i upravo dekriminalizacija klevete predstavlja evropski standard i cilj a ne suprotno.

“To je put kojim smo išli i mi i u taj put su uložena ogromna sredstva u obuke sudija, advokata i medija koje nažalost neće vrijediti ništa ukoliko se ovaj prijedlog usvoji. Evropska praksa, pa čak i u državama u kojima je zadržana kleveta u krivičnom zakonu je takva da je kleveta definisana na drugačiji način nego u Prijedlogu, da se slučajevi klevete vrlo rijetko procesuiraju a i kada se to i desi kazna ni u jednom predmetu nije prešla iznos od 1 000 eura. Međutim, ralog za dekriminalizaciju nije samo vrsta i visina kazne, već i sva druga ograničenja slobode i miješanja države kao što su zabrana napuštanja države, pritvor, zabana bavljenja profesijom, suzpenzija, kriminani dosije itd. Pored isključenja krivične odgovornosti za sadržaje koji su od javnog interesa, države koje su zadržale klevetu u krivičnom zakonu imaju različia procesna rješenja, pristup sudu, izvođenje dokaza, učešće oštećenog i kao najvažniji argument imaju nezavisno i efikasno pravosuđe”, ističe Kisin.

Dejan Lučka iz Banjalučkog centra za ljudska prava, na javnoj raspravi o kriminalizaciji klevete koja je održana u Banjaluci, rekao je da je Komitet za ljudska prava Ujedinjenih nacija zauzeo stav da države treba da razmotre dekriminalizaciju klevete, a mi smo to uradili prije 20 godina i možemo se pitati zašto se sada 2023. godine vraćamo unazad.

“Mi smo na raspravi koja je održana prilikom donošenja ovog Nacrta zakona vidjeli kako se naši poslanici pozivaju na lične slučajeve i govorili su kako je njima jako teško jer ih neko kleveće. Međutim, prema praksi Evropskog suda, oni su dužni da trpe takve kritike i prema njima mora da postoji veći stepen tolerancije od bilo kojeg drugog običnog građanina”, istakao je Lučka koji dodaje da smo dvadeset godina proveli smo da ekukujemo sudije i tužioce o građansko-pravnim standardima o zaštiti od klevete i sada sve to izvrćemo naopačke i treba da ponovo edukujemo ljude kako da sude u krivičnim zakonima o kleveti.

Specijalni izvjestilac Ujedinjenih nacija za slobodu mišljenja i izražavanja, predstavnik OEBS-a za slobodu medija, specijalni američki izvjestilac za slobodu izražavanja u zajedničkoj deklaraciji su naglasili da kleveti nije mjesto u krivičnim zakonima i da to nije opravdano ograničenje slobode izražavanja, odnosno da klevetu treba eliminisati iz svih krivičnih zakona i po potrebi zamijeniti odgovarajućim građanskim zakonom.

Milorad Mitrović, sekretar Sindikata uprave Republike Srpske, za BUKU je rekao je da su predložena rješenja daleko od evropske prakse i standarda slobode izražavanja koja je propisana Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

“U obrazloženju pomenutog nacrta se samo pominje da su u nekim zemljama Evropske unije ova djela propisana krivičnim zakonodavstvima, ali bez da se sagledaju drugi efikasnijih mehanizama zaštite prava i sloboda na izražavanje. Predlagač nam nije argumentovao zbog čega ova djela uvodi u Krivični zakonik, u skladu sa kojim evropskim standardima i vrijednostima, koja je to domaća i sudska praksa koja je pokazala cjelishodnim da se ova djela inkriminišu”, rekao je Mitrović za BUKU i pominje da neodređenost, nejasnost i uopštenost definicije klevete nije u saglasnosti sa osnovnim postulatima demokratski uređenog društva niti su u skladu sa pomenutom konvencijom.

“Ukoliko bi se ovako nejasna predložena rješenja primjenila u našem pravnom sistemu imali bismo pravnu nesigurnost koja bi definitivno dovela do zloupotreba i ograničavanja prava i sloboda građana”, rekao je Mitrović.

Advokat Aleksandar Jokić rekao je da je licemjerno pozivati se na evropsku praksu, a zanemariti njihove savjete i sugestije.

„Najveći problem nije isključivo vezan za KZ RS, nego za procesni zakon, ZKP. Naime, naš sistem ne poznaje privatnu krivičnu tužbu, što znači da za ova djela, ako se prijedlog usvoji, gonjenje preduzima javno tužilaštvo nakon prijedloga oštećenog, ali tužilaštvo je to koje odlučuje da li će pokrenuti istragu i da li će podići optužnicu, oštećeni na to ne može da utiče. To je rješenje kakvo ne postoji ni u zemljama u regionu. Upravo sa ovim je povezan niz problema za koje se ne naziru rješenja. A drugi, možda jednako bitan problem, jeste nedovoljna određenost predloženih krivičnih djela i njihova neusklađenost sa postojećim propisima“, rekao je za BUKU Jokić.

Na pitanje koliko je problematično pozivati se na evropske prakse, imajući u vidu stanje društva u kojem mi živimo, jer se mnogi boje da će ovaj zakon biti zloupotrijebljen od strane političara, a da na sudovima neće dobiti adekvatnu zaštitu, Jokić kaže da je sve ovo problematično iz više razloga.

„Spomenuo sam institut privatne tužbe i to je jedna od bitnih razlika. Zatim stepen nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa, medijskih sloboda, načina izvještavanja javnih servisa… Plašim se da mi nismo čak ni uporedivi, a kamoli da se pozivamo na praksu zemalja u zapadnoj Evropi. Licemjerno je pozivati se na njihovu praksu, a zanemariti njihove savjete i sugestije.Tužioci će biti ti koji će odlučivati šta je uvreda, a šta kleveta prema njihovom stavu i na osnovu toga procesuirati građane“, ističe Jokić.

U Banjaluci je juče održan protest medijskih radnika, predstavnika civilnog sektora, aktivista, predstavnika opozicionih partija i zainteresovanih građana prije početka Narodne skupštine sa jasnim pozivom da se ovaj Prijedlog zakona povuče.

Predsjednik Kluba novinara Banjaluka Siniša Vukelić, u ime novinara obratio se okupljenim građanima, rekao je da smo u poslednje dvije decenije samo u jednom zakonu bili ispred regiona, pa čak i EU.

“Prije više od 20 godina ukinuli smo krivično djelo klevete i bili smo prvi u regionu. Prije FBiH. Time smo se ponosili. Sada je vlast Srpske odlučila okrenuti leđa UN, Savjetu Evrope, OEBS-u, Evropskoj komisiji. Poručila je zaštitnicima ljudski prava i sloboda, novinarskim udruženjima, udruženjima građana da ih ne zanima šta pričaju i da žele da se zaštite od istine. Zato je ovo pitanje slobode svakog pojedinca ovdje”, rekao je Vukelić.

Izjave predstavnika vlasti da novinari žele slobodu klevete, te da zemlje EU takođe imaju kriminalizovanu klevetu smatra namjernim iskrivljivanjem istine.

“Namjerno iskrivljuju činjenice da, kleveta je u nekim zemljama u krivičnom zakonu, ali moramo znati da su to zemlje poznate po poštenom suđenju, sudijama i tužiocima, koje ne kontrolišu političari. Ponavljaju da su smanjili kazne i da time trebamo biti zadovoljni, nama nikada nije ni bio u kazni već u krivičnom procesu koji može trajati pet godina. Možete dobiti desetine takvih prijava jer njih neće plaćati funkcioner i političari već vi, iz budžeta Srpske. Cijeli sistem, policija i tužilaštvo će o vašem trošku biti upregnuti da dokažu da ste oklevetali komšiju ili nekog funkcionera”, rekao je Vukelić.

Dragomir Vasić, poslanik SDS, na jučerašnoj sjednici NS RS rekao je da SDS neće podržati zakon o kriminalizaciji klevete zbog straha od pravosudne zloupotrebe zakona od strane vlasti.

“Sada nije momenat za donošenje ovakvog zakona, jer su pred Republikom Srpskom izazovni dani zbog pritiska međunarodne zajednice, Ustavnog suda BiH i loše ekonomske situacije koja nam predstoji. Strah od upliva politike oko ovog zakona je veliki. Zakonska norma mora biti vrlo precizna, a to se u ovom prijedlogu zakona ne vidi”, rekao je Vasić.

Što se tiče odredbi o iznošenju ličnih ili porodičnih prilika, Vasić je istakao da je ova odredba zakona takođe neprecizno određena.

“Šta je opravdani interes? Istinitost ili neistinitost se ne dokazuju. Opet, nema krivičnog djela ako to nije učinjeno iz namjere omalovažavanja. Znači da ipak imamo dokazivanje istinitosti”, istakao je Vasić.

Na kraju je važno spomenuti da je u Bosni i Hercegovini, kleveta sve do 1999. godine potpadala pod Krivični zakon. U zemljama bivše Jugoslavije, posebno je član 133. Krivičnog zakona, nazivan “verbalni delikt” korišten za obračunavanje sa neistomišljenicima, i brojni su primjeri kada su građani osuđeni na zatvorske kazne zbog navodnog kršenja odredbi ovog člana.

Početkom XXI vijeka kleveta i uvreda su dekriminalizovane i tada su zakoni o zaštiti od klevete ocijenjeni kao dobro skrojeni i u skladu sa međunarodnim standardima slobode izražavanja, a sada novim Zakonom koji će od sutra vjerovatno biti prihvaćen u Republici Srpskoj vraćamo se korak unazad. Sve to uticaće na slobodu govora u Repubublici Srpskoj, a novinari koji su često na meti političke elite nalaziće se u još nezavidnijem položaju. Pored novinara i medijskih radnika pod rizikom od tužbe za klevetu su i svi građani Republike Srpske.

Podijeli članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Skip to content