Konkurencija srušila tender za most na Šćepan Polju od 11,4 miliona KM

Autor: Direkt Drugi pišu
5 minuta čitanja

Kancelarija za razmatranje žalbi (KRŽ) BiH poništila je odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača za projektovanje i izgradnju međudržavnog mosta između BiH i Crne Gore preko rijeke Tare na Šćepan Polju vrijednog 11,5 miliona maraka bez PDV-a.

Piše; Dejan Tovilović/Capital

Putevi Republike Srpske su ovaj posao nakon sprovedenog tendera krajem juna dodijelili konzorciju „Hering“ iz Širokog Brijega i „Briv Construction“ iz Kotora sa ponudom od 11,38 miliona KM.

Baner
Baner

Međutim, grupa od 12 ponuđača koju predvodi „Protehnik“ iz Istočnog Sarajeva je uspjela da ospori njihove kvalifikacije za ovaj posao pa je predmet vraćen „Putevima“ kao ugovornom organu na ponovni postupak.

Oni su u žalbi iznijeli niz primjedbi na izabranu ponudu tvrdeći da ona ne ispunjava uslove iz tenderske dokumentacije, što je KRŽ na kraju i prihvatio.

Jedan od ključnih prigovora odnosio se na licence za geodetske i geološke radove.

Žalioci su tvrdili da „Hering“ i „Briv Construction“ uz zahtjev za učešće nisu dostavili važeće licence za rad geodetske organizacije i obavljanje geoloških istraživanja, iako su one bile tražene tenderskom dokumentacijom.

Poseban problem, prema žalbi, bio je što su naknadno dostavljene licence glasila na druga pravna lica koja nisu članovi konzorcijuma.

Primjera radi, licenca za geodetske radove bila je izdata „MAP inženjeringu“ iz Milića, dok je licenca za geološka istraživanja glasila na „Ibis inženjering“ iz Banjaluke, odnosno preduzeća koji nisu ponuđači u ovom postupku.

„Putevi RS“ su se branili tvrdnjom da je izabrani konzorcijum dostavio izjavu da će potrebne licence dostaviti prije potpisivanja ugovora, a u obrazloženju su se pozvali na dio tenderske dokumentacije kojim je za određene licence bila ostavljena mogućnost naknadne dostave.

KRŽ, međutim, nije prihvatio takvo obrazloženje kada su u pitanju geodetska i geološka licenca.

Utvrdio je da za te dvije licence tenderskom dokumentacijom nije bila predviđena mogućnost da se njihovo posjedovanje dokazuje samo izjavom o naknadnoj dostavi.

„Sama činjenica da je izabrana grupa ponuđača dostavila izjavu o naknadnom dostavljanju licenci ne predstavlja dokaz ispunjenosti uslova u pogledu geodetske i geološke licence, budući da za ove licence takva izjava nije bila dopuštena“, stoji u rješenju KRŽ-a.

Konkurencija je izbor osporavala i zbog stručnog kadra.

Za eksperta zaštite na radu nije dostavljen dokaz o položenom stručnom ispitu, koji je bio tražen tenderskom dokumentacijom.

„Putevi RS“ su se branili time da je umjesto dokaza o položenom stručnom ispitu dostavljena licenca za obavljanje poslova zaštite i zdravlja na radu, uz obrazloženje da je položen stručni ispit uslov za dobijanje te licence.

Međutim, KRŽ takvo obrazloženje nije prihvatio.

Zaključio da je „Hering“ uz zahtjev za učešće morao dostaviti upravo dokaz koji je tražen tenderskom dokumentacijom, odnosno original ili ovjerenu kopiju stručnog ispita.

Kako to nije učinjeno, i ovaj žalbeni navod ocijenjen je kao osnovan.

Žalioci su prigovorili i načinu na koji je izabrani konzorcijum dokazivao da raspolaže potrebnim stručnim kadrom.

Umjesto ugovora direktno zaključenih sa pojedinim stručnjacima, dostavljeni su ugovori o poslovno-tehničkoj saradnji sa drugim pravnim licima, koja bi tek angažovala svoje zaposlene. Za dio stručnjaka iz Crne Gore, prema žalbi, takvi ugovori uopšte nisu dostavljeni.

„Putevi RS“ su smatrali da je to dovoljno jer su u ponudi postojali ugovori sa pravnim licima kod kojih su navedeni stručnjaci zaposleni.

KRŽ je, međutim, ukazao da se u konkretnom postupku mora gledati šta je tačno zahtijevala tenderska dokumentacija i na koji način je trebalo dokazati angažman stručnjaka.

U obrazloženju se navodi da takvim ugovorima nije dokazano da su konkretni stručnjaci neposredno angažovani niti da su se lično obavezali da će učestvovati u realizaciji ugovora.

Dodatni problem bio je što izabrani konzorcijum u ponudi nije prijavio podugovaranje, iako bi angažovanje drugih pravnih lica moglo imati upravo takav karakter.

Podsjećamo, plan nadležnih je bio da se sa gradnjom mosta krene u septembru ove godine što se po svemu viđenom neće desiti.

Postojeći most važi za jednu od najkritičnijih tački na magistralnom putu M18 između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Podijeli članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Skip to content
Politika privatnosti

Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: Udruženje građana „Druga priča“, Stari grad 62, Trebinje, Bosna i Hercegovina u daljem tekstu portal Direkt o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.direkt-portal.com Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: Nikolija Bjelica Škrivan, nikolija.bjelica@direkt-portal.com

Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.

Više pročitajte na našoj stranici Politika privatnosti.