Danas je u selu Jelašca održan protest meštana zbog namere ŠG “Zelengora” iz Kalinovika da krene u eksploataciju šume. Iako su im predstavnici gazdinstva rekli da će doći na razgovor, niko se nije pojavio. Okupljeni su poručili da neće odustati i da su spremni da brane svoju šumu i fizički.

“Opet su se aktivirali oni koji su bacilli oko na našu šumu. Oni u njoj vide pare koje treba da izvuku, a mi vidimo život. Zato smo spremni da je branimo, ako treba i fizički jer to dugujemo našim precima” kaže Branko Aškraba, jedan od tridesetak protestanata koji su se danas okupili u selu Jelašca nadomak Kalinovika.
Spor oko vlasništva nad šumom traje dugi niz godina, a započeo je 1948. kada je agrarnom reformom iz privatne pretvorena u državnu svojinu.
Nakon sudskog procesa, presudom Vrhovnog suda SR BiH iz 1958. šuma bila vraćena meštanima. Međutim, godinu dana kasnije, odlukom tadašnjeg Narodnog odbora, šuma je opet nacionalizovana. Meštani smatraju da je, s obzrom na zamrznut proces restitucije u BiH, cela stvar trenutno u svojevrsnom pravnom vakuumu koji “Zelengora” želi da iskoristi.
“Radi se o 3037 dunuma šume koja je u vlasništvu 66 domaćinstava. Od 1991. do danas nije ništa sečeno osim onog neophodnog. Oni su i 2015. krenuli u seču, pa smo ih fizički sprečili. U pitanju je 10 hiljada kubika drveta vrednosti najmanje milion maraka. Za nas pare nemaju značaj u poređenju sa efektima koje bi imala seča šume oko sela na 1200 metara nadmorske visine. Sigurno je da bi izvori bili ugroženi, a vetrovi koji bi nesmetano brisali goletima, ugrozili opstanak. Njima je, pak samo važna dobit. Sada su se opet ostrvili na našu šumu, pa su 21. decembra održali licitaciju kako bi krenuli u eksploataciju. Imamo sve razloge da sumnjamo da iza svega stoje privatni interesi. Direktor preduzeća Đorđe Sladoje je samo figura. Konce vuče zamenik načelnika i stvarni vlasnik Kalinovika Radomir Sladoje – Deba. To su beskrupulozni ljudi”, tvrdi Aškraba.
Kakav je stav ŠG “Zelengora” i kako vide problem i njegovo rešenje, pitanja su koja smo postavili direktoru Đorđu Sladoju, ali do ovog trenutka nismo dobili odgovor.
Međutim, bivši direktor gazdinstva Zoran Šupeta nam je rekao da je resorno ministarstvo pre tri godine stopiralo seču koja je bila planirana sve dok se ne iznađe rešenje.
“Šuma je bila u planu za seču. Međutim, nakon što su se meštani pobunili tražio sam mišljenje ministarstva koje je stopiralo bilo kakve aktivnosti dok se ne reši problem. A on će biti rešen tek kada se donese Zakon o restituciji. Važno je napomenuti da je svako šumsko gazdinstvo u okviru “Šuma Srpske” nosilac FSC certifikata za gazdovanje šumama. To znači da mora da se gazduje u skladu sa strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. I gde god su problemi, kao što je to slučaj ovde, ne sme da se krene u eksploataciju dok se situacija ne razreši”, tvrdi Šupeta.
Aškraba kaže da su se do sada obraćali svim zvaničnicima RS – predsednici Cvijanović, premijeru Viškoviću, članu Predsedništva Dodiku, resornim ministarstvima, inspekcijama, ali su odgovor dobili samo od inspektora koji se proglasio nenadležnim u slučaju nerešenih imovinsko-pravnih odnosa. Trenutno je žalba pred Apelacionim sudom, a obratiće se za pomoć i Agenciji za certifikaciju šuma.