Regulativa koja se odnosi na tržište lijekova u BiH isključivom je interesu veletrgovaca i maloprodajnih lanaca apoteka, zbog čega bh. građani u odnosu na Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru, plaćaju najveće cijene lijekova.
Piše: Anja Matarugić/ Nezavisne
Podaci su ovo Analize “Realna cijena lijekova” koju je uz pomoć Centra civilnih inicijativa i USAID-a uradilo Udruženje “Misli dobro”.
Naime ova analiza, prva u BiH rađena na temu cijena lijekova, pokazala je da devet, od posmatranih 13 lijekova iz grupe deset najprodavanijih lijekova u BiH, najskuplje u regionu i da odgovornost za to snose svi nivoi vlasti.
Kako su naveli prije svega to je Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, ali i entitetska ministarstva zdravlja i zavodi za zdravstveno osiguranje kao i kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja.
Kako je pokazala ova analiza ono što posebno zabrinjava je činjenica da nadzor nad tržištem lijekova, vrijednim više od 700 miliona KM, u BiH praktično ne postoji.
“Pravilnik o načinu kontrole, oblikovanja i izvještavanja o cijena donesen 2017. godine, direktor Agencije za lijekove je imao 60 dana da imenuje organ koji će vršiti nadzor nad Pravilnikom, ali je Nadzorno tijelo imenovano tek u decembru 2018. godine, a zbog problema sa naknadama danas ne funkcioniše i ne zasijeda“, rekao je Uroš Vukić, član Udruženja “Misli dobro”.
Analiza je pokazala i da BiH ima najveću velebrodajnu maržu od 8 odsto, dok je u Srbiji i Crnoj Gori ona 6 odsto.
“Ništa bolja situacija nije ni sa regulativama koja se donosi na nivou entitetskih vlasti i na nivou kantona, jer su maloprodajne marže u Srpskoj i FBiH fiksne i iznose 20 odnosno 25 odsto, dok su te marže u Crnoj Gori 18 odsto, a u Srbiji i Hrvatskoj su diferencirane, te što je lijek skuplji marža je manja“, kazao je Vukić.