Al Jazeera Balkans danas je u 12:00 emitovala posljednje vijesti. Ova regionalna medijska kuća ugašena je iznenada, nakon 14 godina rada, a razlozi njenog gašenja nisu poznati.
Izvori: Al Jazeera Balkans, Udruženje BH novinari, HND
Voditeljica Dalija Hasanbegović Konaković na kraju dnevnika zahvalila se gledaocima i rekla da su to bile posljednje vijesti Al Jazeere Balkans.
“Trudili smo se uvijek biti glas onih čiji se glas ne čuje, osvrtno istine, kulture dijaloga i etičnog novinarstva. Ništa od toga ne bismo mogli bez vašeg povjerenja i podrške. Hvala vam što ste bili uz nas. Ovim se odjavljujemo iz našeg centralnog studija u Sarajevu”, rekla je Hasanbegović Konaković.
Vijesti o zatvaranju Al Jazeera Balkans objavili su drugi mediji prije dva dana, nakon čega su na mrežama brojnih zaposlenika stigle potvrde o prestanku. Brojni novinari i medijski profesionalci koji su radili na Al Jazeera Balkans oprostili su se na društvenim mrežama od svoje medijske kuće i kolega te izrazili tugu zbog naglog i neočekivanog prestanka rada. Reakcije dolaze i od novinara, koji izražavaju razočaranje zbog gašenja ove medijske kuće, ali i zbog gubitka posla za više od 200 zaposlenih.
Udruženje BH novinari objavilo je saopštenje u kojem su izrazili žalost zbog najave gašenja regionalne televizije Al Jazeera Balkans. Napisali su da je posebno zabrinjavajuće gašenje medija koji je imao potpuno stabilno finansiranje i visoke standarde zaštite prava i profesionalnog integriteta svojih novinara.
“Punih 14 godina ova televizijska kuća izvještavala je o najznačajnijim temama Balkana i svijeta na profesionalan način, otvarala medijsku debatu o ključnim izazovima mira i stabilnosti naše regije te bila lider u dokumentarno-edukativnim programima namijenjenim najširoj publici”, pišu BH novinari.
Upravni odbor BH novinara smatra da će gašenjem Al Jazeera Balkans cijeli region značajno izgubiti na medijskoj raznovrsnosti i pluralizmu, a publika ostati bez pouzdanog i kredibilnog izvora informacija. Bit će to, naglasili su, nenadoknadiv udar na medijsku zajednicu regije i sužavanje prostora za različitost mišljenja i kritičko novinarstvo u javnom interesu.
Iz BH novinara su naveli da su posebno zabrinuti za sudbinu 209 uposlenika. Pozvali su upravu i menadžment AJB da sa novinarima i svim drugim zaposlenim podijele informacije u vezi sa gašenjem ovog medija, uključujući i razloge ovako drastične odluke. Također, zahtijevaju od menadžmenta AJB da otkaze ugovora o radu za sve zaposlene provede na zakonit način i u skladu sa pozitivnim propisima Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije BiH.
Iz ovog udruženja su poručili da stoje na raspolaganju za svaku vrstu pravne, psihološke i druge pomoći te pozvali novinarsku zajednicu BiH na profesionalno jedinstvo i solidarnost kako bi se barem donekle ublažile posljedice zatvaranja AJB.
Predsjednica Evropske federacije novinara, Maja Sever, izjavila je da će gašenjem Al Jazeera Balkans građani biti uskraćeni za istinite informacije. “Ovo nije samo još jedan udar na novinare i novinarstvo – ovo je udar i na demokratiju. Zato se moramo svi zapitati: tko je sljedeći na udaru populizma, štednje i ignorancije?” napisala je ona, prenosi Hrvatsko društvo novinara.
Podsjetila je i na otkaze koje je 26 zaposlenika N1 primilo prije nekoliko mjeseci, kao obrazloženje dobivši rekonstrukciju.
“Novinari i novinarke na Al Jazeera Balkans i na N1 pošteno su i hrabro radili novinarstvo koje služi javnosti. Zastanite na trenutak i zamislite koliko bi afera, korupcije i krađe ostalo skriveno da nije bilo novinara. Koliko dobrih i manje dobrih priča nikad ne bi bilo ispričano. Koliko su puta novinari vama osobno pomogli svojim radom”, napisala je.
Razlozi zatvaranja nisu objavljeni, ali mediji pišu da se pretpostavlja kako je riječ o poslovnoj odluci Dohe, donesenoj zbog finansijskih okolnosti.
Al Jazeera Balkans počela je s radom 2011. godine, sa sjedištem u Sarajevu, kao dio globalne mreže Al Jazeera Media Network, čije je sjedište u Dohi, Katar. Regionalna je televizija koja je emitovala program 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Osim centralnog studija u Sarajevu, ima i regionalne urede u Beogradu, Zagrebu, Podgorici, Skoplju, Ljubljani i Prištini. Prepoznata je po produkciji dokumentarnih filmova, regionalnom pristupu vijestima i redovnom izvještavanju o razaranjima u Gazi i širem području Bliskog istoka.