Nuklearne elektrane smanjuju proizvodnju. Usjevi se beru u tri sata ujutro. Kultne turističke atrakcije zatvaraju se ranije.
Izvor: Forbes BiH
Visoke temperature prisiljavaju Evropu na drastične mjere, dok uzastopni toplotni valovi dodatno opterećuju ekonomiju koja je već pod pritiskom američkih carina, kineske konkurencije i viših cijena energije zbog rata s Iranom.
Rumunska državna kompanija za proizvodnju nuklearne energije Nuclearelectrica u četvrtak je počela isključivati svoj jedini operativni reaktor iz električne mreže zbog rekordno niskog vodostaja Dunava, koji je ključan za hlađenje opreme, potvrdila je kompanija za CNN.
Rumunija je tokom augusta proglasila stanje energetske vanredne situacije i pozvala kompanije i domaćinstva da dobrovoljno smanje potrošnju, izvijestio je Reuters.
Francuska i Mađarska također su morale smanjiti proizvodnju nuklearne energije zbog niskog vodostaja rijeka i visokih temperatura. Suša istovremeno podstiče razorne i skupe šumske požare te smanjuje prinose usjeva, što prijeti novim rastom cijena hrane.
Sparno evropsko ljeto moglo bi ove godine ekonomiju koštati 180 milijardi eura, odnosno 208 milijardi dolara, što predstavlja oko jedan posto BDPa, otprilike koliko iznosi cijeli očekivani ekonomski rast Evropske unije, prema procjeni nizozemske Triodos banke.
„Niža produktivnost rada vjerovatno će imati najveći ekonomski utjecaj, uz poremećaje u poljoprivredi, energetici i saobraćaju“, navela je banka u izvještaju objavljenom ovog mjeseca.
Dijelovi Evrope ove sedmice prolaze kroz peti toplotni val ove godine, dok su pojedini dijelovi Velike Britanije, Francuske, Španije i Italije pod upozorenjima zbog ekstremnih vrućina.
Najnoviji toplotni val uslijedio je nakon što je zapadna Evropa zabilježila najtopliji juni i juli od početka mjerenja, prema podacima Copernicusa, programa Evropske unije za praćenje klimatskih promjena. U Parizu su ekstremne vrućine pojedinim danima primorale Eiffelov toranj i Louvre da zatvore svoja vrata ranije.
Iako neki analitičari sumnjaju da će visoke temperature imati značajan utjecaj na ekonomski rast ove godine, ukazujući na poboljšano poslovno povjerenje u julu i rast BDPa u prvoj polovini godine, vrućine nisu jedina ekonomska prijetnja.
Evropljani se također suočavaju s mogućnošću većih računa za energiju tokom predstojeće zime, dok cijene prirodnog plina rastu. Cijena referentnih terminskih ugovora za prirodni plin ove sedmice trgovala se blizu najviših nivoa od početka rata s Iranom i gotovo je dvostruko viša nego u istom periodu prošle godine.
Rat na Bliskom istoku učinio je isporuke plina rjeđim, a time i skupljim, što povećava rizik od još jedne energetske krize. Ekstremne vrućine dodatno su povećale potražnju za klimatizacijom, pa je potrošnja prirodnog plina porasla u trenutku kada se zalihe moraju obnoviti prije zime.
„Tržište prirodnog plina u EU ranjivo je dok se približava vrhunac zimske potražnje“, napisao je Kieran Tompkins, viši ekonomista za klimu i robu u Capital Economicsu, u bilješci objavljenoj ranije ovog mjeseca. „Nivoi skladišta najniži su za ovo doba godine u više od deset godina.“
Suhe rijeke i poljoprivreda koja se seli u noćne sate
Dunav nije jedini ključni evropski plovni put koji presušuje zbog dugotrajne suše.
U Njemačkoj, najvećoj evropskoj ekonomiji, rekordno nizak vodostaj Rajne, važne saobraćajne rute za industrijsku robu poput čelika i hemikalija, mogao bi ove godine smanjiti rast BDPa zemlje za 0,3 procentna boda, prema ekonomistima panevropske banke ING.
To bi bio težak udarac za ekonomiju koja raste manje od jedan posto godišnje.
Njemački hemijski gigant BASF saopćio je da možda neće moći ispuniti narudžbe za neke hemijske proizvode jer je nizak vodostaj Rajne ograničio isporuku određenih ključnih sirovina.
„Preusmjeravamo količine na alternativne načine transporta, poput kamiona i željeznice“, rekla je kompanija za CNN, napominjući da također koristi veći broj plovila posebno dizajniranih za plovidbu plitkim vodama.
Nekoliko njemačkih saveznih pokrajina privremeno je ukinulo nedjeljne zabrane vožnje kamiona, u hitnom pokušaju da ublaži poremećaje u lancima snabdijevanja.
Evropska komisija ranije ove godine saopćila je da bi države članice EU do 2050. godine trebale ulagati oko 70 milijardi eura, odnosno 81 milijardu dolara, godišnje u prilagođavanje klimatskim promjenama.
Takva potrošnja mogla bi podstaći ekonomije, ali će istovremeno dodatno opteretiti već opterećene državne budžete.
Neke kompanije već su se počele prilagođavati na inovativne načine.
U Engleskoj, dijelu svijeta poznatom po kiši, porodična farma Rookery počela je žetvu u tri sata ujutro kako bi osigurala dovoljan nivo vlage u usjevima.
„Žetva više nije samo pitanje izbjegavanja kiše, sada se prilagođavamo usjevima koji mogu postati previše suhi. To znači da sve više žanjemo tokom noći kako bismo ispunili standarde kvaliteta koje zahtijevaju naši kupci“, rekla je poljoprivrednica Eleanor Gilbert u videu objavljenom na Instagramu.
Visoke cijene energije mogle bi obilježiti predstojeću zimu
Dok se Evropa bori s uzastopnim toplotnim valovima, istovremeno se suočava s rizikom nove zimske energetske krize.
Nivo popunjenosti skladišta plina širom EU u utorak je iznosio 59 posto, prema podacima organizacije Gas Infrastructure Europe, što je znatno ispod prosjeka za ovo doba godine i na nivou kakav je zabilježen tokom ljeta 2021. godine, kada je Rusija počela ograničavati izvoz plina prema Evropi.
„Zaista sam zabrinuta“, rekla je Anne Sophie Corbeau, istraživačica u Centru za globalnu energetsku politiku Univerziteta Columbia, govoreći o sposobnosti EU da nadoknadi smanjene zalihe.
„Vrlo malo pošiljki izlazi iz Hormuškog moreuza. Sve idu prema Aziji“, rekla je za CNN.
Ljeto je u Evropi idealno vrijeme za dopunjavanje zaliha plina prije hladnijih zimskih mjeseci, kada su cijene često znatno više. Međutim, Hormuški moreuz i dalje je praktično zatvoren, čime je blokirana petina svjetske trgovine ukapljenim prirodnim plinom, tečnim oblikom goriva koji se prevozi tankerima.
Preostale pošiljke, uključujući one iz Sjedinjenih Američkih Država, također će vjerovatnije biti usmjerene prema Aziji nego prema Evropi, kažu analitičari, jer je tamo potražnja posebno snažna, a kupci su spremni ponuditi više.
Ipak, ovo „nije kriza iz 2022. godine“, rekao je Christoph Halser, viši analitičar za istraživanje tržišta plina i LNGa u kompaniji Rystad Energy, podsjećajući na historijski skok cijena u Evropi nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Od tada je Evropa u velikoj mjeri smanjila uvoz ruskog plina, od kojeg je najveći dio ranije stizao plinovodima, kao i ukupnu potrošnju plina.
„Potražnja za plinom u Evropi danas je otprilike 20 posto niža nego, recimo, 2021. godine“, rekao je Halser za CNN.
Massimo Di Odoardo, potpredsjednik za istraživanje tržišta plina i LNGa u kompaniji Wood Mackenzie, također je uvjeren da će Evropa izbjeći najgori scenarij nestašice energije i nestanka električne energije.
On je rekao da je rizik od nestašice „prenaglašen“, dodajući da regija ima dovoljno resursa da se „izvuče“ iz takve situacije.
Ipak, cijene su zabrinjavajuće visoke.
Cijena referentnog evropskog ugovora za prirodni plin u srijedu je iznosila 61 euro, odnosno 70 dolara, po megavatsatu, što je znatno više od 32 eura, odnosno 37 dolara, koliko je iznosila istog dana 2025. godine, prema podacima Interkontinentalne berze.
Tokom zime, „Evropa bi trebala biti zaista zabrinuta ako se Hormuški moreuz ne otvori, jer bi to sasvim sigurno moglo dovesti do izuzetno visokih cijena“, rekao je Di Odoardo.