Cijene osnovnih namirnica u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko godina doživjele su drastičan porast. I dok cijene galopiraju, plate i penzije jedva da kaskaju, a građani, većinu onog što zarade, troše upravo na hranu. Da li su mjere nadležnih korak ka rješavanju, sada već hroničnog problema u našoj zemlji, ili kap u moru?
Izvor: BHRT
Većinu onoga što zarade, potroše na hranu – To je svakodnevica građana naše zemlje.
Prema podacima Agencije za statistiku, cijene pojedinih namirnica su se u posljednjih pet godina udvostručile. Kada je riječ o cijenama osnovnih životnih namirnica, brašno i ulje sada plaćamo 30ak odsto skuplje nego 2019. godine. Mlijeko je u prosjeku 40% skuplje, a cijene mesa, u zavisnosti od vrste, od 2019. Godine su porasle od 4 do 7 maraka. Situacija je nešto drugačija sa povrćem i voćem.
ZORICA GAVRIĆ, prodavačica na pijaci
Čemu nije sezona znači da su cijene visoke, grožđe je sad 12 maraka, a u sezoni bude 3 marke
Mnoge stvari predviđene potrošačkom korpom, poput rekreacije, kulture i putovanja, za mnoge su samo pusti san.
ALEKSA MILOJEVIĆ, ekonomista
To je najveći pokazatelj siromaštva kad preko polovice primanja trošimo na hranu, a na zapadu se troši 20% na hranu. Vlastite proivodnje nemamo, tuđu nismo platili, ako se zaustavi uvoz, mi smo objektivno gladan narod.
Nedostatak domaće proizvodnje i trgovačke marže samo su neki od razloga koji su kumovali trenutnom stanju, a mjere nadležnih su tek vrh ledenog brijega.
BOŽANA RADOMIR, Savez sindikata Republike Srpske
Od kontrolisanih 15 nadozora se pokazalo da je čak njih 12 kršilo uredbu zbog stimulativne kaznene politike, jer u tom periodu dok ne primjenjuju, dok dođe inspekcija oni su više zaradili. Gledajući ove podatke to se naprosto nije osjetilo u stvarnom životu
Podaci ombudsmana za zaštitu potrošača pokazuju da, dok je na globalnom nivou hrana skuplja za 20%, u Bosni i Hercegovini taj postotak varira od 00 do čak 400 odsto. Računica možda jeste jasna, ali od nje boli glava.