Tradicionalno, bosanskohercegovačko društvo ima duboke korijene patrijarhalne kulture, gdje su muškarci često dominantni u javnom prostoru, uključujući političku arenu. Ova tradicija može otežati ženama ulazak i napredovanje u politici.
Piše: Ika Ferrer Gotić/Forbes
Prema javno dostupnim podacima državnih institucija dostavljenih Agenciji za statistiku BiH, u Vijeću ministara BiH samo je jedna ministrica i to u Ministrastvu civilnih poslova BiH. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH je žena.
Diskriminacija prema ženama i stereotipi o njihovim sposobnostima i ulozi u društvu mogu ih ograničiti u političkom angažmanu. Često se ženama pripisuje uloga brige o porodici, što ih može udaljiti od političkog angažmana.
Iako postoji nekoliko zakonskih odredbi koje podstiču rodnu ravnopravnost i zastupljenost žena u politici, nedostatak provedbe kvota ili nedovoljna podrška političkih stranaka u podsticanju žena kao kandidata može ograničiti njihovu zastupljenost.
Bosna i Hercegovina se suočava s problemima korupcije i političke nestabilnosti, što dodatno otežava ženama ulazak u politiku i napredovanje unutar političkog sistema.
Kako bi se riješio problem nedovoljne zastupljenosti žena u politici, potrebno je provesti mjere poput jačanja političke volje za provedbu kvota, osiguranja obuke i podrške za žene koje žele ući u politiku te promicanja svijesti o važnosti rodne ravnopravnosti u političkim strukturama. U Bosni i Hercegovini je ta podrška još uvijek, nažalost, izričito deklarativna.