Autoprevoz u vrzinom kolu milionskog kriminala – II dio

Autor: Direkt Aktuelno Ekonomija
5 minuta čitanja

U prvom dijelu teksta koji se odnosi na malverzacije u Autoprevozu, objašnjavali smo tok sumnjivih radnji koje su rađene u periodu privatizacije firme pa do 2013. godine. Ostavili smo brojna otvorena pitanja o kojima izvještavamo u daljem tekstu.

Piše: Stefan Blagić/Infoveza

Kako je grad Banjaluka u sporu sa „Autoprevozom“, postavlja se pitanje zašto gradonačelnici najvećeg grada Srpske od 2006. godine nisu zabranili raspolaganje novom autobuskom stanicom? Kako su pravobranioci Mirko Stojčinović i Nikola Tomašević svojim zastupanjem državnih interesa omogućili Živku Babiću i Sladomiru Đuriću raspolaganje objektima nove autobuske stanice u Banjaluci, a na štetu Republike Srpske, kada su imali pismene izvještaje Direkcije za reviziju privatizacije da nova stanica nije privatizovana, da je vlasnik nove autobuske stanice Republika Srpska, te da je obim poslovanja navedene stanice na dnevnom nivou između 50 i 70 hiljada KM (408 polazaka dnevno), kao i prodate mjesečne karte za gradski saobraćaj preko autobuske stanice, što na mjesečnom nivou iznosi u prosjeku od 620 do 800 hiljada KM.

Začuđujuće je da je Odjeljenje za prostorno uređenje grada Banjaluka „Autoprevoz“ i BAS izdalo UT uslove i građevinsku dozvolu za izvođenje građevinskih radova na proširenju nove stanice za oko pet dunuma, uređenju i asfaltiranju prostora ispred i oko zgrade autobuske stanice za 600 parking mjesta.

Direktor Autoprevoza Dejan Mijić za naš portal ističe da ni Babić, ni Đurić, ni Matić nisu uposlenisi ove firme i da, ukoliko je bilo malverzacija, to prijavimo nadležnim organima.

Što se tiče insinuacija da su određene osobe u određenom periodu vršila krivična djela, predlažem da, ukoliko imate bilo kakva saznanja o tome, obavijestite organe policije ili nadležno tužilaštvo“, kazao je Mijić.

Od Babića smo, umjesto odgovora, dobili prijetnje o kojima možete čitati na ovom linku.

I dok Sladomir Đurić nije odgovarao na naše pozive, Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, odnosno njegov tim za komunikaciju jeste, rekavši da će nam naknadno dostaviti svoju izjavu pisanim putem. Izjavu nikada nismo dobili.

Na sajtu preduzeća stoji da je preduzeće bilo u „stanju pronalaženja izlaza iz teškoća sve do 2000. godine, kada je Autoprevoz, kao implementator projekta dobio donaciju Vlade Japana kroz dodjelu 35 novih autobusa za gradski saobraćaj, kao i opremu i autodijelove u vrijednosti od sedam miliona dolara. Ta donacija je bila jedna od ključnih prekretnica nakon čega je Preduzeće oživjelo i normalizovalo proces rada“, piše na sajtu preduzeća i dodaje se da je slijedeća prekretnica u razvoju preduzeća bila privatizacija koja je izvršena 2002. godine, kada je Osnovno državno preduzeće transformisano u Akcionarsko društvo. Na sajtu ne stoji da je Grad Banjaluka primalac donacije od japanske vlade, a ne ODP direktno. ODP “Autoprevozu” je ustupljena ova donacija pod posebnim uslovima koji se ogledaju u obavezi preduzeća da ostane u državnoj svojini.

Danas AUTOPREVOZ posluje kao akcionarsko društvo u kojem udio ima samo privatni kapital. Zapošljava  oko 300 radnika.

U svom voznom parku raspolaže sa 28 vozila za gradsko – prigradski saobraćaj sa kojima održava 4 gradske, 2 prigradske i 6 područnih linija, te 5 vozila za međugradski saobraćaj sa kojima održava 2 međuentitetske i 1 međunarodnu liniju.

Osnovna djelatnost AUTOPREVOZ-a jeste drumski saobraćaj, gradsko-prigradski i međugradski saobraćaj.

Godine 2012. Autoprevoz a.d. Banja Luka osniva novo preduzeće “Neobas” d.o.o. Banja Luka, koje se bavi uslugama prevoza putnika u međunarodnom saobraćaju, uslugama turističke agencije i rada autobuske stanice u Banjaluci, te veleprodajom i maloprodajom dijelova za teretna motorna vozila. S obzirom na to da su se u javnosti pojavile spekulacije o mogućem pokrenutom stečaju u Neobasu, riješili smo i to da provjerimo, prvo kontaktiravši APIF.

“Kako se u skladu sa Zakonom o stečaju Republike Srpske, prijedlozi za otvaranje stečajnog postupka podnose direktno nadležnim sudovima, dakle bez posredovanja Apif-a, tako se za informaciju o eventualnim podnesenim prijedlozima za otvaranje stečaja nad istim privrednim društvima možete obratiti Okružnom privrednom sudu Banja Luka, kao nadležnom za prijem i odlučivanje o ispunjenosti uslova za otvaranje stečaja po prijedlozima”, poručili su nam iz APIF-a. Naša redakcija je poslala zvaničan dopis Okružnom privrednom sudu, ali ni nakon više od mjesec dana od njih nismo dobili nikakav odgovor. 

Interesantno je da je predsjednik Ustavnog suda BiH Zlatko M. Knežević, rođen 1960. u Novom Gradu, ranije bio visokopozicionirani član SNSD-a.

Podijeli članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Skip to content