Akušersko nasilje je još jedna od tema o kojoj se ne govori u Bosni i Hercegovini. Žene većinom ćute, kako nerijetko možemo čuti, da se ne bi zamjerile doktorima. S druge strane, u našem društvu, stiče se utisak, i da je porođaj ženska stvar te tako postoji i bojazan ako se porodilja požali da će naići na osudu i nerazumijevanje.
Iako nema jasnih statističkih parametara o akušerskom nasilju, jer nije prepoznato kao termin u zvaničnim medicinskim krugovima BiH, kako je za “Direkt” rekla Amila Tatarević, predsjednica Udruženja Baby Steps, očigledno je ipak da je ono jako zastupljeno.
Prema njenim riječima to nam postaje jasno ako uzmemo u obzir da akušersko nasilje u svojoj punoj formi obuhvata verbalno, psihičko-emocionalno i fizičko nasilje, intervencije bez informisanog pristanka i bez medicinske indikacije, što se dešava u porodilištima širom BiH.
“Dokle god imamo zastrašivanja trudnica, neobjašnjavanje procedura koje se nad njom vrše, neprihvatanja njenog informiranog odbijanja, neomogućavanja alternative nakon informiranog odbijanja, onemogućavanje prava na porodu koja je sljeduju prema međunarodnim preporukama (poput poroda u slobodnom položaju a ne ležećem), skrivanja istine da se ženi aplicira drip govoreći da će primiti šećer da ojača, skrivanja istine da se ženi provocira početak poroda prokidanjem vodenjaka i masiranjem grlića tvrdnjom da se samo radi vaginalni pregled, rutinsko a medicinski neindicirano rezanje medjice, indukciju i ubrzavanje poroda i nalijeganje na stomak – dotle ćemo mi pričati o akušerskom nasilju u BiH”, ističe naša sagovornica.
Iako slušamo o negativnim iskustva u porodilištima, žene, sa kojima smo pokušali razgovarati, nisu bile raspoložene da govore o tome. Većina njih se plaši javno da govori, neke zbog planova o proširenju porodice, a neke zbog osude.
Više od 2 miliona KM za mito medicinskog osoblja
Podaci istraživanja „Borba protiv korupcije u porodilištima“ koje je sprovelo Udruženje “Baby steps” 2022. godine pokazuju da je korupcija, odnosno darivanje osoblja porodilišta, prisutno na svakom drugom porodu i da se godišnje u BiH više od 2 miliona KM da medicinskom osoblju kroz mito.
Prema ovim podacima, ali i pričama koje svjedočimo sa terena, izgleda da nam je darivanje medicinskog osoblja normalno, što bi rekli “valja se”, dok za negodovanje porodilja ne možemo reći isto.
Kako saznajemo, pomenuto istraživanje je urađeno na osnovu iskustava 2.713 porodilja iz cijele BiH.
“Rezultati su ukazali da situacija nije dobra nigdje u BiH. Osim samog dijela koji se odnosi na korupciju, rezultati istraživanja su ukazali i na problem loših uslova u porodilištima i nepoštivanje prava porodilja”, istakla jeTatarević.
Ona dodaje da je stanje na području čitave BiH u smislu praksi i rada porodilišta vrlo slična, te da su odstupanja minimalna.
“Nama su svakako nada porodilišta koja prepoznaju problem i žele sarađivati”, navela je naša sagovornica.
Za bolja BH porodilišta ključno je poštovanje svjetskih strukovnih preporuka
Za poboljšanje stanja u bosansko-hercegovačkim porodilištima, prema riječima naše sagovornice, ključno je poštovanje svjetskih strukovnih preporuka.
[stextbox id='naslov’ caption='Podijeli svoju priču sa nama’]Ako želite da podijelite svoje iskustvo iz porodilišta u Foči, Nevesinju ili Trebinju možete nam se javiti putem društvenih mreža “Direkt” portala ili mejl adrese redakcija@direkt-portal.com.[/stextbox]
“Prvi korak na tom putu je prekinuti sa izolacijom trudnica. Otvoriti vrata porodilišta. Omogućiti pratnju na porodu od njegovog početka do kraja. U svijetu u kojem se najnormalnije dozvoljava da žene uđu sa jednom-dvije osobe po izboru, kod nas se žena izoluje od vanjskog svijeta čak i do mjere da joj se ne dozvoljava da unese mobitel”,navela je Amila Tatarević, predsjednica Uruzenja Baby Steps.
Inače, Udruženje “Baby steps” je osnovano 2017. i više od četiri godine rade na problemima loših uslova i korupcije u porodilištima.