Teško je očekivati da bi zarad mandata poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske ostavio fotelju gradonačelnika Banjaluke, grada s budžetom od 284 miliona KM.
Piše: Slađan Tomić/Buka
Bez obzira na to Draško Stanivuković je kandidat Pokreta sigurna Srpska i od birača očekuje podršku odnosno glasove, a prije četiri godine je kao kandidat Partije demokratskog progresa osvojio poslanički mandat koji je vratio.
Kada je 2022. osvojila mandat u Skupštini Kantona Sarajevo Benjamina Karić nije napustila poziciju gradonačelnice Sarajeva. Ipak, i ovaj izborni ciklus Benjamina Karić ide u izbornu trku.
Prema podacima Istinomjera čak 38 načelnika/ca i gradonačelnika/ca nalazi se na izbornim listama za kantonalne, entitetske i državni parlament, dok se načelnici dvije opštine bore za mjesto člana Predsjedništva.
Na izborima 2022. kandidovalo se 30 čelnika lokalnih zajednica, mandat je osvojilo njih 17, ali je samo pet načelnika i gradonačelnika odlučilo preuzeti nove mandate i preći na viši nivo vlasti.
Podaci svjedoče da afirmisana lokalna lica na liste najčešće izlaze da bi privukli glasove partiji, a kasnije odbijaju mandate.
„Političke partije svjesno na listu stavljaju ljude koji su na poziciji gradonačelnika ili načelnika, kako bi stranci, po sopstvenoj procjeni donijeli što više glasova“, kaže Tanja Topić, politička analitičarka.
Najteže je povjerovati da bi mandate mogli ostaviti gradonačelnici koji raspolažu ogromnim budžetima i posvetiti se predstavljanju naroda iz skupštinskih klupa.
„Oni su tu kako bi personificirali politiku političke partije koju predstavljaju, iako svi dobro znaju da neće izvršnu vlast koja im daje više izvršne ovlasti i moći, zamijeniti za nastupanje u ime naroda. Samo naivni“, dodaje Topić.
Kandidovanje da bi se prikupili glasovi iako u startu znaju da neće prihvatiti mandate za Topić je svjesna obmana građana.
„Daleko od toga da je to moralno, ali ko se to ovdje još uzbuđuje zbog nemorala u politici, pa to je njen zaštitni znak“, dodaje Topić.
Ko će prihvatiti mandat?
Za pojedine kandidate već je jasno, i skoro sa sigurnošću se može tvrditi da neće prihvatiti mandate, ali ima i onih koji su se kandidovali s ciljem da prihvate osvojeni mandat.
„Naravno da bih preuzela mandat. Bila bih predstavnica malih i nerazvijenih opština“, kaže Snežana Ružičić, načelnica Jezera.
U telefonskom razgovoru za Buku kaže da želi da svoj doprinos koji je ostvarila na lokalnom, sada prenese na entitetski nivo ukoliko osvoji mandat poslanice u NSRS.
Među kandidatima za poslanika je i gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić.
Bojo Gašanović, koji iza sebe ima pet mandata na poziciji načelnika, kaže da je njegova kandidatura stvarna i iskrena i da će, ako osvoji mandat, rado sjesti u skupštinske klupe.
“Ja mislim da sam trenutno najiskusniji političar što se tiče lokalne samouprave poslije pet mandata. I mislim da u Narodnoj skupštini trebaju da dođu ljudi koji imaju neko iskustvo i koji su se suočavali osamnaest godina sa problemima naroda, društva itd. I da mogu da predlažu odlična zakonska rješenja koja ne mogu drugi jer se nisu suočavali sa problemima naroda”, kaže Gašanović u telefonskoj izjavi za Buku.
Kaže da nema mišljenje o kolegama načelnicima koji u izbornu utrku ulaze samo kako bi privukli glasove za stranku iako ne žele napustiti lokalnu samoupravu.
„Ovo je i za mene izazov“, dodaje.
Ima i onih koji su uveliko u izbornoj kampanji, ali se ne raduju pretjerano šansi da osvoje mandat jer, za sada, ne znaju šta bi s njim.
Elvedin Sedić, gradonačelnik Bihaća nosilac je liste POMAK-a za Skupštinu USK. Upitan da li će prihvatiti mandat zastupnika ukoliko ga osvoji kaže da još nije donio odluku.
„Sad je to hipotetički šta će biti. Teško je u ovom momentu razmišljati o tome“, kaže Sedić za Buku.
Upitan o čemu je mislio kada je odlučio izaći na listu za Skupštinu USK – idem po mandat i ulazim u skupštinske klupe ili idem privući glasove Sedič odgovora: „Idemo napraviti rezultat pa ćemo vidjeti.“
Na listi za Skuštinu HNK je „iz političkih razloga da pomognem svojoj stranci“ i načelnik Neuma Dragan Jurković.
Kaže da još nije donio odluku da li bi prihvatio eventualno osvojeni mandat.
„Realno, teško da sa pozicije na kojoj jesam da mogu doći do skupštine. S druge strane ako dobijem povjerenje, dobro ću razmisliti šta uraditi“, kaže Jurković za Buku koji se za mjesto kantonalnog zastupnika bori s 22. mjesta.
„Lažni kandidati“ imaju ulogu da povuku listu
Ministri i načelnici opština već godinama imaju jasan zadatak – povući listu i privući glasove za druge kandidate, manje popularne, objašnjava Maja Gasal, direktorica Akademije za žene i nekadašnja zastupnica u Predstavničkom domu BiH.
“Gdje je uporište za takvo što? Pa, na baš u ovoj izbornoj kampanji smo se nagledali promotivnih video uradaka gdje su ministri i (grado)načelnici pozvali one organizacije kojima su dodijelili naš novac iz budžeta da ih hvale i da kažu kako su to super likovi. Šteta sto nisu videima obuhvatili osobe koje su zaposlili i kojima su dotirali ispitna pitanja za silne konkurse u javnoj upravi pa da ogolimo sve do kraja”, kaže Gasal.
Novinarka Rubina Čengić kaže da su lažni kandidati/kinje, ili oni koji su na nekim pozicijama koje vjerovatno neće napustiti iako osvoje dovoljno glasova na izborima, samo jedna od predizbornih prevara.
“I nepošteno i nemoralno ponašanje i to bi trebalo kazniti na izborima nedajući im glas. Ali osim što je prevara, to govori nešto drugo o našim političkim partijama – oni nemaju nove ljude, ne privlače članstvo, ne grade identitet na političkoj ideji usljed čega bi bilo dovoljno da čim znate iz koje partije neko dolazi znate i koje ideje o vrijednosti zastupa ili štiti”, kaže Čengić u izjavi za Buku.
Znaju li birači kome daju glas?
Dok se za neke kandidate ne zna da li će prihvatiti mandat, neki već godinama rade po istom receptu – privuku glasove, a onda povjerenje koje su dobili oni “preuzme” naredni kandidat sa liste. Računajući da to i građani zapaze, nejasno je zašto kandidati koji ne planiraju preuzeti osvojeni mandat osvajaju puno glasova.
„Sasvim sigurno oni koji glasaju za ljude koji ih obmanjuju imaju svoje skrivene interese i nastoje stvoriti prostor onome ko im može na toj razini riješiti problem klijentelistički odnosi između politicara i građana isprepleteni su na raznim nivoima i nekada ih je teško racionalno rastumačiti“, zaključuje Topić.