Dok djeca odrastaju uz ljubav, zajedništvo i podršku, roditelji svakodnevno računaju troškove hrane, odjeće, školovanja i života. Višečlane porodice nisu samo pitanje broja djece, one su ogledalo društvene podrške, ekonomskih prilika i budućnosti jednog društva.
Piše: M. Zukanović/Istina.media
U vremenu kad Bosna i Hercegovina bilježi pad nataliteta, intenzivno iseljavanje mladih i rast životnih troškova, pitanje života višečlanih porodica postaje mnogo više od privatne porodične teme. Ono postaje pitanje demografske budućnosti, ekonomskog opstanka i odnosa društva prema roditeljima koji podižu nove generacije.
Priča porodice Ene i Radovana Pudar iz Nevesinja pokazuje dvije strane iste stvarnosti – bogatstvo porodične ljubavi i svakodnevnu borbu da se obezbijedi stabilan život. Ova porodica broji šest članova i kako kažu, za njih djeca nisu teret već životno bogatstvo ali istovremeno ne skrivaju da savremeni život donosi brojne izazove.
DAN POČINJE U ŠEST, ZAVRŠAVA KAD ZASPU DJECA
Ena je majka koja svakodnevicu višečlane porodice opisuje kroz organizaciju, odricanje i stalnu brigu.
„Moj dan počinje oko šest sati ujutro. Prvo spremam doručak i djecu, zatim slijede kućni poslovi, kuvanje, briga o najmlađem djetetu i sve ostale obaveze koje nosi jedna višečlana porodica“, kaže Ena.
Enin dan uglavnom završava kasno naveče, kada djeca zaspu i kada pripremi sve za naredni dan jer život sa djecom različitog uzrasta zahtjeva dobru organizaciju.
“Sve se svodi na dobru organizaciju. Trudim se unaprijed isplanirati dan, a suprug i ja dijelimo obaveze koliko god možemo. Nekad bude naporno, ali uz dobru volju i međusobnu podršku sve se može stići.“
Za nju obavljanje svakodnevnih poslova nije jedini izazov, već i pronalaženje vremena i pažnje za svako dijete.
„Najveći izazov je uskladiti potrebe djece različitog uzrasta, voditi računa da svakome posvetim dovoljno pažnje i istovremeno završiti sve kućne obaveze.“
SVAKA MARKA IMA SVOJU NAMJENU
Rast životnih troškova jedna je od tema koja se najčešće ponavlja među roditeljima. Ena ističe da se povećanje cijena osjeti u svim segmentima života.
„Hrana, odjeća, obuća, pelene, školske potrepštine i sve ostalo što je potrebno za porodicu postali su znatno skuplji i svaki mjesec zahtijeva dobro planiranje kućnog budžeta.“
Poseban izazov predstavlja početak školske godine.
„Pripreme počinju dosta ranije. Kupujemo školski pribor, odjeću i obuću, a trudimo se da troškove rasporedimo kako nam početak školske godine ne bi predstavljao prevelik finansijski teret.“
Kao najveću pomoć porodicama s više djece vidi podršku sistema.
„Najviše bi nam značila veća finansijska podrška porodicama sa troje i više djece, subvencije za vrtić i pomoć pri kupovini školskog pribora.“
OTAC IZMEĐU DVA POSLA I VREMENA ZA PORODICU
Enin suprug Radovan život višečlane porodice opisuje kao veliku odgovornost, ali i najveći životni blagoslov.
Kako bi obezbijedio stabilnost porodice, radi dva posla.
„Vozač sam velikih kamiona, a u slobodno vrijeme privatno radim kao automehaničar i lakirer kamiona i automobila. Dani su mi dugi i često naporni, ali svaki slobodan trenutak nastojim provesti sa suprugom i djecom.“
Upravo nedostatak vremena jedan je od najvećih izazova.
„Volio bih provoditi više vremena sa djecom, ali zbog visokih troškova života primoran sam raditi dva posla.“
Kaže da se danas porodični budžet mora pažljivo planirati.
„Hrana, odjeća, obuća, školski pribor, režije – sve je znatno skuplje nego prije nekoliko godina. Finansije planiramo veoma pažljivo i svaka marka ima svoju namjenu.“
DJECA KAO NAJVEĆE BOGATSTVO
Usprkos izazovima Ena i Radovan ističu da njihova djeca život u velikoj porodici doživljavaju kao nešto prirodno i pozitivno.
„Imaju jedni druge, zajedno odrastaju, igraju se, uče dijeliti i pomagati. Među njima postoji posebna povezanost“, kaže Ena.
Radovan dodaje da dječje nesuglasice postoje kao i u svakoj porodici, ali da ih brzo zamijeni zajedništvo.
„Djeca vole što imaju jedno drugo, zajedno se igraju, uče dijeliti i pomagati. To je nešto što će nositi kroz cijeli život.“
Za njih je najveća vrijednost velike porodice upravo osjećaj pripadnosti.
„Najveća prednost je ljubav, zajedništvo i podrška. Djeca odrastaju okružena porodicom i uče koliko je važno biti tu jedni za druge“, kaže Ena.
PODRŠKA PORODICAMA JE PITANJE DEMOGRAFSKE BUDUĆNOSTI
Ekonomistica Umihana Merdan upozorava da odgoj više djece predstavlja ozbiljan financijski izazov za većinu porodica.
„Kada se uračunaju hrana, odjeća, obuća, školovanje, vrtić, prievoz, zdravstveni troškovi i vannastavne aktivnosti, mjesečni izdaci mogu dostići nekoliko hiljada konvertibilnih maraka“, navodi Merdan.
Prema njezinim riječima problem nije samo visina troškova, već činjenica da rast plaća ne prati rast cijena.
„Prosječna plata često ne odražava stvarnu kupovnu moć građana, a porodice sa više djece su među najugroženijima.“
Merdan smatra da trenutne pronatalitetne mjere nisu dovoljne jer su često kratkoročne.
„Potrebna je dugoročna politika koja će porodicama pružiti sigurnost od rođenja djeteta do završetka školovanja.“
Kao ključne mjere navodi veće dječje dodatke, poreske olakšice, subvencionirane vrtiće, besplatne udžbenike, pomoć pri kupovini školskog pribora i rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji.
„Ulaganje u porodicu nije trošak – to je ulaganje u budućnost države“, zaključuje.
ŠKOLA: ‘Višečlane PORODICE nisu problem, nego društvena vrijednost’
Direktor Osnovne škole „Zalik“ Džemal Juklo kaže da škola nema precizan statistički podatak o broju učenika koji dolaze iz porodica sa troje ili više dece, ali procenjuje da takve porodice čine oko 15 do 20 odsto roditelja.
Ističe da u radu škole nije primećeno da broj dece u porodici predstavlja problem za učenike.
„Nikada nismo došli do zaključka da je problem višečlana porodica. Nigde nije bio problem više dece u porodici kao uzrok loše socijalizacije učenika ili egzistencijalnih problema.“
Prema njegovim rečima, škola prepoznaje potrebe porodica koje imaju određene teškoće i pokušava da pomogne kroz saradnju sa roditeljima, stručnim službama i donatorima.
„Imamo porodice kojima moramo pomoći, ali to nije povezano sa činjenicom da imaju više dece.“
Juklo posebno naglašava da deca iz višečlanih porodica često razvijaju snažnije socijalne veštine.
„Deca koja potiču iz višečlanih porodica imaju izraženiju socijalnu interakciju. Naučena su da dele i pomažu.“
INSTITUCIJE: ‘Postoje mjere, ali nema jedinstvene evidencije’
Grad Mostar nema zvaničnu statistiku o ukupnom broju višečlanih porodica, ali podaci o novčanim naknadama za novorođenčad pokazuju strukturu porodica.
Prema informacijama Elvedina Gadare iz Službe za socijalna i stambena pitanja, zdravstvo, raseljena lica i izbeglice Grada Mostara, tokom 2025. godine dodeljene su 734 naknade porodiljama.
Od tog broja, 322 naknade odnose se na prvo dete, 241 na drugo dete, 124 na treće dete, 30 na četvrto, osam na peto, dve na šesto, a sedam naknada na sedmo i svako naredno dete.
Gadara navodi da Grad Mostar sprovodi mere podrške porodicama kroz naknade za novorođenčad, subvencije za privatne vrtiće, jednokratne pomoći i saradnju sa Centrom za socijalni rad. Za socijalno ugrožene porodice godišnje se izdvaja 200.000 KM za jednokratne i vanredne novčane pomoći.
Ipak, ostaje pitanje da li su postojeće mere dovoljne da promene demografske trendove?
PORODICA KAO DRUŠTVENI PRIORITET
Ena i Radovan ne kriju da su, kao i mnoge druge porodice, razmišljali o odlasku iz Bosne i Hercegovine.
„Kada vidite koliko je teško živeti od poštenog rada, takve misli dođu same. Ipak, odlučili smo da ostanemo zbog porodice, roditelja, prijatelja i zato što želimo da deca odrastaju u svom gradu i svojoj zemlji“, kaže Radovan.
Njihova poruka mladim bračnim parovima nije samo emotivna, već i realna.
„Nije uvek lako i ima mnogo odricanja, ali ljubav koju deca donose vredi svakog truda“, poručuje Ena.