Kosovski preduzetnik Gazmend Abrashi planira u BiH najveći vjetropark na Balkanu, domaćini mu širom otvorili vrata

Autor: Direkt Drugi pišu
5 minuta čitanja
Gazmend Abrashi

Ministarstvo privrede u Hercegbosanskom kantonu, na čijem je čelu ministar Miroslav Jaglica, uputilo je 24. aprila ove godine poziv za izgradnju vjetroparka „Stekerovci“ u opštini Glamoč, instalirane snage 425 MW, s ciljem proizvodnje električne energije u Hercegbosanskom kantonu, saznaje Istina.

Piše: Kristina Perić / Istina.media

Ako se taj projekat ostvari, biće veličine pet Ivovika, odnosno najveći vjetropark na Balkanu, koji bi se prostirao na 7 posto površine opštine Glamoč.

Poziv su, kako saznaje Istina.media, dobile tri firme: na prvom mjestu „X-WIND“ d.o.o. Glamoč, na drugom BTW Energija d.o.o. Livno, a na trećem RWP-Witorog d.o.o. Livno. Predmet poziva je prikupljanje pismenih ponuda za dodjelu koncesije na 30 godina.

Prva firma, X-WIND, registrovana je prošlog ljeta u Glamoču, a osnivač joj je kosovski preduzetnik Gazmend Abrashi. Osam mjeseci nakon registracije, prva se našla na spisku firmi koje su direktno pozvane da se prijave za koncesiju – što znači da Abrashi nije registrovao firmu u Glamoču bez konkretnog plana.

Da vlast u HBŽ ima plan i za Abrashija, pokazuje i činjenica da su prethodnu saglasnost za dodjelu koncesije od Opštinskog vijeća Glamoč tražili samo za „X-WIND“, što znači da su druge dvije firme u pozivu uključene samo formalno. Saglasnost je zatražena mjesec dana nakon što je X-WIND registrovan u Glamoču, a pola godine prije nego što je poziv za koncesiju zvanično upućen.

Gradsko vijeće je dalo traženu saglasnost na sjednici održanoj dva mjeseca prije samog poziva za koncesije, iz čega se vidi da je – nakon kineskih firmi – i Abrashi dobio „zeleno svjetlo“ u HBŽ.

Vladi HBŽ uputili smo upit u vezi s ovim pozivom u utorak, ali odgovor još nismo dobili. Načelnik Glamoča takođe ne odgovara ni na pisani upit, ni na telefonski poziv.

Obični ljudi iz ovog kraja nemaju informacije da se planira bilo kakva izgradnja, niti da je upućen poziv za koncesije. Kosovskog preduzetnika kontaktirali smo putem e-maila da bismo ga pitali da li se prijavio na poziv Vlade HBŽ: „Da li ste se odazvali na poziv za dodjelu koncesije? Da li ste se ranije raspitivali za ovu lokaciju i jeste li zato registrovali firmu u Glamoču?“ – pitanja su na koja još nema odgovora. O njemu se na internetu uglavnom mogu naći PR članci, a iz dostupnih biografskih podataka jasno je da je svojevremeno bio član Vlade Kosova, kao savjetnik premijera.

Od svih interesa – novac najbitniji

Inače, Zakon o koncesijama u HBŽ navodi da se koncesija dodjeljuje na osnovu javnog nadmetanja (tendera) ili nadmetanja po pozivu, o čemu odlučuje koncesor – koji je u ovom slučaju odabrao poziv.

U analizi koncesione politike koju je izradio Centar za građansku saradnju (CGS), jasno se vidi da postojeća zakonska rješenja u HBŽ ne uslovljavaju dodjelu koncesije isključivo javnim interesom, već ekonomskim, finansijskim, socijalnim pokazateljima, saglasnošću lokalne samouprave i drugim analizama.

„Ostavlja se širok prostor za dodjelu koncesija koje nisu opravdane javnim interesom, već interesima zainteresovanih lica“, navodi se u analizi CGS-a.

Dalje, iz iste analize vidi se da glavnu ulogu u odlučivanju o dodjeli koncesije ima izvršna vlast – konkretno Vlada, a ne zakonodavno tijelo.

„Pored toga, suštinsko odstupanje od federalnog, odnosno državnog zakona, ogleda se i u tome što ne predviđa izradu i donošenje dokumenta o politici dodjele koncesija na nivou Livanjske županije, čime izostaje pravna osnova za legitimnu dodjelu koncesija“, navodi se, između ostalog, u analizi CGS-a.

Na kraju, da je analiza prilično precizna potvrđuje i rečenica iz ministrovog zahtjeva za saglasnost Opštinskom vijeću Glamoč, gdje piše da je vjetropark Stekerovci opravdan i utemeljen iz više aspekata, ali se prije svega navodi – ekonomski.

Sa tog aspekta, godišnja koncesiona naknada predviđena pozivom za vjetropark u Glamoču iznosi najmanje 1,75 posto prihoda ostvarenog prodajom električne energije.

A mještani? Livno nije daleko, a ni pet puta manji Ivovik, zbog kojeg se već vode sudski sporovi.

Podijeli članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Skip to content
Politika privatnosti

Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: Udruženje građana „Druga priča“, Stari grad 62, Trebinje, Bosna i Hercegovina u daljem tekstu portal Direkt o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.direkt-portal.com Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: Nikolija Bjelica Škrivan, nikolija.bjelica@direkt-portal.com

Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.

Više pročitajte na našoj stranici Politika privatnosti.