Danima se u Hercegovini dijeli uznemirujući video snimak na kome je vidljivo kako, kasnije će se ispostaviti – vozačica, automobilom gazi maloljetnu pješakinju na pješačkom prelazu u Trebinju. Snimak koji je procurio u javnost, pa objavljen u velikom broju lokalnih medija, mogao je samo da uznemiri i šokira te zadovolji znatiželju javnosti, a nikako osnovni postulat – javni interes, smatraju sagovornici Direkta.
Šta se desilo?
Saobraćajna nesreća dogodila se na pješačkom prelazu ispred DM-a, 14. februara 2026. oko 22 sata. Nakon što je udrio automobil i doslovno prešao preko nje, maloljetnoj pješakinji su mogli samo da konstatuju lake tjelesne povrede.
Javnost o uznemirujućoj nesreći nije dobila nikakve zvanične informacije, sve dok se vijesti sa snimkom nisu pojavile najprije u privatnim prepiskama, a ubrzo potom i u lokalnim medijima.
Tek tada, šest dana poslije, Policijska uprava (PU) Trebinje je uputila saopštenje za javnost u kome navodi detalje da je nadležnom sudu dostavila zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv osobe inicijala B. R, a da je o događaju obaviješteno i Okružno javno tužilaštvo u Trebinju.
Tužilaštvo u ovom slučaju, kako nam je rečeno, nije imalo nadležnost, budući da nesreća nije mogla da bude kvalifikovana kao krivično djelo, s obzirom na karakter povreda.
U lokalnoj policiji pojašnjavaju da je sve urađeno u skladu sa zakonom i da je njihova praksa takva da kada su posljedice saobraćajne nesreće lake tjelesne povrede, kao u ovom slučaju, takve informacije ne dostavljaju u dnevnim saopštenjima za javnost.
Kršenje novinarskog kodeksa i poligon za desktruktivnu raspravu
Dok je policija radila posao, “stručna” javnost je anonimno komentarisala, davala ocjene i povezivala uzroke i posljedice, zaključivala ko je kriv i ko bi kako trebalo da postupi i odgovara, kvalifikovali djelo kao krivično i propisivali širok spektar sankcija. Nisu izostali ni mizogini komentari, s obzirom na činjenicu da je automobilom upravljala žena.
Objavljivanje uznemirujućeg snimka na kome se nalazi maloljetna osoba u ovom slučaju nije doprinijelo informisanju javnosti, već je nesreću koju je doživjela maloljetnica pretvorilo u viralni sadržaj.
Zbog klikabilnosti ovakvih objava, zanemaren je i novinarski Kodeks za štampane i onlajn medije BiH, prije svega u dijelu koji se odnosi na zaštitu i dostojanstvo maloljetnika te javni interes.
DIJELOVI KODEKSA ZA ŠTAMPU I ONLAJN MEDIJE BIH
Član 15. Poštovanje privatnosti
...Novinari i urednici moraju voditi računa da postoji razlika između interesa javnosti i znatiželje javnosti. Znatiželja javnosti ne smije biti razlog za objavljivanje medijskih sadržaja kojima se narušava nečija privatnost.
Teme koje uključuju lične tragedije obzirno će se obrađivati, a pogođenim ličnostima prići će se diskretno i sa saosjećanjem.
Posebna se pažnja, obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubistvima, nesrećama, ličnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i nasilnim djelima. Novinari i urednici izbjegavaće objavljivanje punog identiteta žrtava i uznemirujućih sadržaja, osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu.
Član 18. Zaštita djece i maloljetnika
U postupanju s djecom i maloljetnicima novinari i urednici su dužni da budu krajnje obazrivi, poštujući dobre običaje i Konvenciju o pravima djeteta i polazeći od najboljeg interesa djeteta…
Vijest sa uznemirujućim videom se sa lokalnih medija prelila i na druge, čak ozbiljnije medijske platforme širom BiH.
Dobra medijska praksa
No, nisu se svi mediji u Trebinju vodili potrebom za senzacijom u trenucima kada je zaštita dostojanstva maloljetnika bila potrebnija.
Dopisništvo javnog medijskog servisa Republike Srpske (RTRS) iz Trebinja je imalo uvid u snimak, ali je odlučilo da ga ne plasira javnosti. Isto je postupio i javni lokalni Radio Trebinje.
“Na sajtu RTRS-a, ni na drugim internet platformama javnog servisa nismo objavljivali snimak nesreće u Dušanovoj ulici. Procijenili smo da bi to moglo naštetiti nekome od aktera događaja i da bi bilo senzacionalistički. Osim toga, RTRS kao javni servis vodi računa o poštovanju autorskih prava, pa se bez saglasnosti autora, fotografije i video snimci ne prenose”, kaže za Direkt šefica trebinjskog dopisništva Sanja Pešut.
Novinarka Mediacentra Sarajevo Selma Fukelj smatra da objava ovakvog video snimka ne može biti opravdana, jer uopšte ne daje informacije važne za javnost.
„Objava ovog snimka samo zato što je, kako su mediji izvijestili, počeo kružiti po društvenim mrežama, medije ne oslobađa od odgovornosti. Prikupljati preglede na osnovu prikazivanja maloljetne osobe koju je pregazio automobil je nedopustivo. Analizirajući portale u Trebinju i u ostalim gradovima u BiH, primjećujemo senzacionalizam i nepoštivanje etičkih standarda. Takođe je prekršeno i ljudsko pravo na privatnost. Primjetno je i da su se za objavu ovog snimka odlučili i popularniji portali, ali i anonimni, koji nemaju osnovne informacije o radu njihove redakcije“, kaže Fukelj za naš portal i dodaje da su urednici u ovom slučaju očigledno odlučili da šokiraju umjesto da informišu javnost.
Smatra da su efekti objave uznemirujućeg snimka bili dvostruki – mediji su prikupili preglede, a javnost je traumatizovana.
„Važno je izvijestiti javnost o događaju, ali bez dodatne traumatizacije. Ovakav događaj sam po sebi je već traumatičan, jer je u pitanju maloljetna osoba koju je pregazio automobil. U kontekstu informacije prema javnosti, lokalni novinari su mogli provjeriti da li je u određenom periodu povećan broj saobraćajnih nesreća u tom području te podsjetiti na ranije slučajeve. Mogli su navesti broj stradalih pješaka tokom protekle godine. Takođe, su mogli poslati upit lokalnim vlastima o tome da li planiraju infrastrukturne promjene“, zaključuje Fukelj.
U vremenu u kojem je sadržaj dostupan jednim klikom, odgovornost medija da nešto ne objave postaje jednako važna kao i odluka da neki sadržaj objave. U tom smislu, i Direkt je među medijima koji su odlučili da sporni snimak ne podijele sa svojom publikom.