Za šest i po sati zasjedanja odbornici Skupštine grada Trebinja uspjeli su da razmotre tek pet od ukupno 32 tačke dnevnog reda. Najviše pažnje izazvale su rasprave o stanju javnog reda i mira, kao i o planovima rada gradskih javnih ustanova.
Iako sjednica nije bila praćena radio prenosom, to nije umanjilo zainteresovanost odbornika za diskusiju. O bezbjednosnoj situaciji govorilo je čak 15 odbornika, iznoseći primjedbe i prijedloge o tome šta bi u ovoj oblasti trebalo unaprijediti.
Žustra rasprava uslijedila je i tokom razmatranja objedinjene tačke o planovima rada 18 javnih ustanova.
Odbornik Liste za pravdu i red Slobodan Deretić problematizovao je činjenicu da su planovi svih ustanova objedinjeni u jednu tačku, ocijenivši da takav pristup ne ostavlja dovoljno prostora za detaljnu analizu.
Kritike sa obje strane
Rijetko viđeno jedinstvo vlasti i opozicije pokazalo se upravo u kritikama upućenim javnim ustanovama. Iako su opozicioni odbornici bili glasniji, primjedbe su stizale i iz redova vladajuće većine.
Tako je odbornik SNSD-a Gordan Mišeljić u svom izlaganju apelovao na doktore Doma zdravlja da više povedu računa prilikom izdavanja rješenja o bolovanju, za koja on smatra da su u nekim slučajevima i fiktivna.
Naglasio je kako se preduzeća poput Hidroelektrana na Trebišnjici (HET), čiji je Mišeljić direktor, posebno tokom ljetnjih mjeseci suočavaju sa velikim brojem radnika koji su na bolovanju.
„Ljudi koji rade u državnim preduzećima i koji rade u javnim ustanovama vrlo lagano dobijaju bolovanja do mjesec dana bez ikakvih provjera. Ukombinuju ta bolovanja sa prekidom od dan- dva i sa godišnjim odmorom i tako rade u sezoni u Dubrovniku, dok istovremeno u svojim preduzećima primaju platu“, pojasnio je Mišeljić dodajući da je to prilično nekorektna pojava.
On je naglasio da oni koji rukovode preduzećima dolaze u situaciju da se moraju povezati sa državnom graničnom službom kako bi vidjeli da li ljudi koji su otvorili bolovanja prelaze svako jutro granicu i vraćaju se poslijepodne.
Ovakvim provjerama bi mogli utvrditi odgovornost i radnika i ljekara koji su im davali bolovanje. Umjesto pokretanja svih ovih koraka i procedura, prije početka turističke sezone, Mišeljić je zamolio doktore da povedu računa i da ih ne dovode u ovakve situacije.
I njegov stranački kolega, odbornik Nedjeljko Lambeta, takođe je bio saglasan da je potrebno rješavati problematiku fiktivnih bolovanja. Ispričao je da je jedan slučaj iz bolnice, na čijem je čelu, riješio zahvaljujući komunikaciji sa graničnom službom.
Lambeta je uputio i kritiku Domu zdravlja zbog malog broja raspisanih specijalizacija u odnosu na bolnicu.
„U prethodnoj godini raspisali smo više od 70 specijalizacija, dok je Dom zdravlja raspisao svega pet ili šest”, istakao je Lambeta.
Odbornik Liste za pravdu i red Vasko Kovač takođe je diskutovao o radu Doma zdravlja. Između ostalog, apostrofirao je da se ljekarima Hitne pomoći mora olakšati rad tako što neće morati da izlaze na teren kako bi utvrdili očiglednu smrt. Predložio je da to rade ljekari opšte prakse.
I rad JU Apoteka na kritici odbornika
Odbornici vladajućih i opozicionih partija imali su i zajedničke zamjerke i o radu Javne ustanove Apoteka Trebinje.
Najviše njih odnosilo se na plan po kojema je ova javna ustanova predvidjela veće rashode nego prihode.
Odbornica SDS-a Milica Radovanović precizirala je kako je JU Apoteka planirala rashode za skoro 100 hiljada maraka veće od planiranih prihoda.
Istu primjedbu ponovio je i odbornik SNSD-a Srđan Simović i predložio da bi dobar potez za poslovanje bio taj kada bi lokacija javne apoteke bila promijenjena.
Odbornica Radovanović osvrnula se i na plan poslovanja Centra za informisanje i obrazovanje. Zapitala se kako je ovoj ustanovi u prethodnoj godini bilo potrebno 55.000 maraka na autorske honorare, dok im ove godine za isto treba samo 3.000. Problematizovala je i to što je lani za usluge štampanja bilo neophodno 27.500 maraka, dok ove godine za to nisu predviđena izdvajanja.
O programu rada javnih ustanova diskutovali su i odbornici Bojan Benderać (SP), Marko Mislik (US) i odbornica Aleksandra Koprivica (DEMOS).
Njihove diskusije išle su u smjeru pohvale direktora ili rada javnih ustanova, na čijem čelu su oni ranije bili ili na čijem je čelu kadar njihove stranke.
Iako su njihove ustanove pobrale najviše primjedbi, direktorice Centra za informisanje i obrazovanje te dirketorica Doma zdravlja nisu se oglašavale. Umjesto njih, pred odbornike je stala direktorica Javne ustanove Apoteka Trebinje Anja Bodiroga.
Ona je naglasila da su plan poslovanja pisali na osnovu prošlogodišnjeg i da je tačno da su poslovali negativno.
Stavka rashoda je, prema njenim riječima promjenljiva, pa ukoliko ne budu imali novca neće ni naručivati neke od lijekova te tako neće imati ni toliki rashod. Potvrdila je i da je januarska plata zaposlenim kasnila, jer nisu imali dovoljno novca.
“Koliko zaradimo, toliko imamo“, rekla je, dodajući da se zarade isplaćuju sukcesivno, u skladu s prilivom sredstava.
Direktorica je takođe naglasila da, osim upravljačke funkcije, svakodnevno radi u apoteci i kao magistra farmacije.
„Ja nisam samo direktor ustanove, nego sam i magistra farmacije i radim sama u apoteci s pacijentima. Sada nakon skupštine trebam da idem u apoteku i radim tamo sedam sati“, kazala je, pojašnjavajući da je razlog njenog angažmana nedostatak radne snage, ali i ušteda.