Potpisivanjem Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, kao i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Bosna i Hercegovina preuzela je obavezu usklađivanja vlastitog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU u ovoj oblasti, te usvajanja evropskih direktiva i standarda u području energetike. Jedan od uslova Ugovora je donošenje zakonodavnog okvira.
Piše: Branka Mrkić/Žurnal
U Federaciji BiH na snazi je Zakon o energetskoj efikasnosti FBiH, a u Republici Srpskoj Zakon o energetici RS-a. Prema preporukama Evropske komisije neophodno je usvojiti zakone na državnom nivou i unaprijediti zakonodavstvo o obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti na entitetskim nivoima u skladu sa zahtjevima iz Ugovora o Energetskoj zajednici. Problem predstavlja činjenica da se, pored navedenog zakonskog okvira, procjene uticaja na okoliš i dalje ne pripremaju dosljedno, što dovodi do protesta i osporavanja na sudu.
Građani traže zaštitu od onih koji bi trebali da provode zakone ali se često dešava da se ti zakoni zloupotrebljavaju što je uočila i Evropska komisija koja u svom Izvještaju navodi kako Bosna i Hercegovina treba da poboljša saradnju i koordinaciju u cijeloj državi, da ojača administrativne kapacitete i finansijske resurse, te da unaprijedi fragmentirani i nedosljedni zakonodavni i regulatorni okvir u cilju usklađivanja i provođenja acquisa EU.
Problemi sa energetskim saglasnostima
U praksi, jedan takav projekat pokrenut je na području općine Ilidža u julu 2024. Na osnovu javnog poziva, UNDP u Bosni i Hercegovini u saradnji s Općinom Ilidža, pokrenuo je aktivnosti za subvencionisanje ugradnje solarnih sistema za vlastite potrebe za objekte individualnog stanovanja, s ciljem smanjenja troškova električne energije za građane i povećanja korištenja obnovljivih izvora energije. Interes je bio značajan i na osnovu kriterija odabrani su korisnici na osnovu raspoloživih sredstava. Ubrzo je došlo do problema:
– Ono što je na početku izgledalo kao bajka – da proizvodimo čistu električnu energiju, da viškove prebacujemo u sistem elektroprivrede na kraju se ispostavilo kao birokratska mora – niko od nas nije dobio energetsku saglasnost, iako su postrojenja instalirana, tehnički ispravna i spremna za rad – kaže jedan od korisnika ovog programa za Žurnal.
Od marta 2025. godine čeka na energetsku saglasnost za koju je, kako tvrdi, uredno predao dokumentaciju i platio taksu Elektroprivredi BiH u iznosu višem od 500 KM. Iako je sva oprema spremna zbog nedostatka energetske saglasnosti još uvijek ne može iskoristiti nijedan kilovat energije već četiri mjeseca. Prema zakonu i Pravilniku o proizvodnji za vlastite potrebe, operator distributivnog sistema dužan je donijeti odluku o saglasnosti u roku od 30 dana od dostave kompletne dokumentacije. Taj rok je davno prošao, a korisnici i dalje čekaju dok oprema stoji neiskorištena.
Isti pravilnik definiše i da je operator distributivnog sistema dužan izraditi Pojednostavljene procedure priključenja elektrane koja koristi obnovljive izvore energije na unutrašnje instalacije i sticanje statusa prosumera i iste dostaviti na uvid FERK-u. Iz Ferka za Žurnal pojašnjavaju proceduru, odnosno da je za konkretan slučaj na Ilidži nadležna Elektroprivreda BiH.
U Elektroprivredi BiH provjerili smo zbog čega se čeka na izdavanje saglasnosti. U konkretnom slučaju Operator distributivnog sistema (ODS), odnosno Podružnica „Elektrodistribucija“ Sarajevo primila je veći broj zahtjeva. Analizom primljenih zahtjeva ustanovljeno je da veći broj istih nije bio podnesen u skladu s naprijed navedenim aktima, kažu za Žurnal iz podružnice Elektrodistribucije Sarajevo:
– Tačnije, nije dostavljena odgovarajuća dokumentacija, te su kupcima u pismenoj formi upućivani odgovori s uputama za dopunu dokumentacije. Rok za obradu počinje teći od dana uredno podnesenog zahtjeva. Iako je rok za obradu zahtjeva 30 dana, proces obrade ovih zahtjeva je otežavajući, s obzirom na to da Operator distributivnog sistema (ODS) pored redovne procedure, mora provesti mjerenja napona i opterećenja na niskonaponskim odlazima na predmetnim lokacijama, te izraditi Elaborate optimalnog tehničkog rješenja priključenja za svaku fotonaponsku elektranu, što direktno utiče na dužinu obrade zahtjeva. Ukazujemo da je za predmetne zahtjeve ispostavljen određeni broj elektroenergetskih saglasnosti, dok su preostali su u fazi obrade i biće realizovani u naskorije vrijeme. Međutim, u vanrednim okolnostima kao što je slučaj velikog broja zaprimljenih zahtjeva, moguća su kratkotrajna odstupanja u rokovima obrade.
Ono što je “kratkotrajno” za Elektrodistribuciju nije i za korisnike:
-Po ovim “pojednostavljenim procedurama” mi mjesecima čekamo i gubimo struju i novac. Prva objašnjenja iz Elektroprivrede su bila da se promijenio pravilnik pa da oni moraju prilagoditi svoje procedure. Nakon što su nam potvrdili da su donijeli nove procedure obećavano nam je da će nakon toga u roku od mjesec dana biti izdata elektroenergetska saglasnost, nova kašnjenja su pravdana da je odjednom veliki broj zahtjeva ali do danas od marta ove godine mi i dalje čekamo.
Situaciju, kaže jedan od korisnika, dodatno komplikuje to što se sada pojavljuju indirektne informacije i novi zahtjevi: izvođenje elaborata o priključenju, iako se radi o malim proizvođačima ispod 10kw, instalirana renomirana i certificirana oprema, naplata dodatnih iznosa za sticanje statusa prosumera, uvođenje kategorija poput korisnika koji „nema pravo predaje električne energije u mrežu”:
-Iznos od 3.000 KM oko kojeg nas indirektno informišu znači da će isplativost ulaganja u solarne panele od strane prosumera biti nemoguća i besmislena, a isto tako nemogućnost da se viškovi električne energije prebacuju u sistem elektroprivrede što je zakonom i predviđeno znači da će se solarni paneli isplatiti – nikad – kaže naš sagovornik.
Sada već ogorčen i uvjeren da se saglasnosti dodjeljuju na osnovu diskrecionog prava želi ostati anoniman, kako ne bi na dodatne načine otežao njeno dobijanje.
-Umjesto da se podrži i ubrza priključenje, postavljaju se nove prepreke koje obeshrabruju ulaganja u obnovljive izvore. Sve to se dešava u trenutku kada cijena struje raste a kao razlog se navodi nedostatak proizvodnje električne energije, a građani traže načine da smanje troškove i povećaju energetsku nezavisnost. Ovo nije samo problem jednog ili nekoliko domaćinstva – ovo je signal svima prosumerima koji žele investirati u čistu energiju da će ih umjesto podrške dočekati birokratski zid.
Općinu Ilidža i načelnika Nermina Muzura (NiP) pitali smo o njihovoj nadležnosti u ovom postupku I nastalim problemima, ali nismo dobili odgovor.
Neutrošena sredstva za pomoć
Iz sredstava EU finansiraju se različite vrste projekata, između ostalog i oni za ublažavanje energetske krize. Fond za zaštitu okoliša FBiH dodijelio je sredstva iz budžetske podrške EU za ublažavanje negativnih posljedica energetske krize u iznosu od skoro 25 miliona KM, od čega 12,4 miliona KM za mikro, mala i srednja preduzeća, te 12,5 miliona KM za stambeni sektor – domaćinstva. Pomoć su ostvarila ukupno 391 mikro, mala i srednja preduzeća te 2.852 domaćinstva. Zbog otkazivanja ugovora i utroška sredstava u manjem iznosu od ugovorenog, Fond će u budžet FBiH vratiti neutrošeni dio sredstava – ukupno oko 860 hiljada KM.
Sufinansiranjem mikro, malih i srednjih poduzeća pored krajnjih korisnika objekata, značajnu korist ostvaruje i budžet Federacije BiH s obzirom da je provođenjem ovog Programa i realizacijom navedene investicije registrovano 5,5 miliona KM pripadajućeg PDV-a jer su navedeni subjekti investirali vlastitih blizu 25,5 miliona KM. Domaćinstva su za zatvaranje finansijske konstrukcije svojih projekata dodatno investirala ukupno 16,6 miliona KM vlastitih sredstava, i posljedično 4,2 miliona KM pripadajućeg PDV-a, navode iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH.
Podsjetimo, potpisivanjem Ugovora o uspostavi Energetske zajednice Bosna i Hercegovina se, između ostalog, obavezala na preuzimanje dijelova acquisa EU (pravne stečevine EU), odnosno na transpoziciju i implementaciju odgovarajućih direktiva i uredbi EU. Acquis Energetske zajednice prati razvoj pravnog okvira Evropske unije i danas obuhvata njenu ključnu energetsku legislativu u područjima električne energije, gasa, sigurnosti snabdijevanja, zaštite okoliša, konkurencije, obnovljivih izvora, energetske efikasnosti, nafte, statistike i infrastructure, navodi se u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Na osnovu Ugovora BiH je dužna transponirati i implementirati niz uredbi i direktiva u oblasti električne energije, gasa, sigurnosti snabdijevanja, zaštiti okoliša, obnovljivim izvorima energije, energetskoj efikasnosti, nafti, statistici, infrastrukturi i konkurenciji. Ranije smo pisali da je Bosna i Hercegovina jedina od potpisnica ugovora o osnivanju Energijske zajednice koja još uvijek nije usvojila svoj nacionalni plan za klimu i energiju. Nacrt koji je predat na uvid Sekretarijatu prije skoro godinu dana ocjenjen je neozbiljnim i neambicioznim, a posebno vezano za sudbinu termoelektrana u BiH, koji predviđa da se repariraju stari blokovi i rade do 2040. godine!
U julu 2023. usvojen je novi Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije. Novi sistem poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, kako ističu iz Federalnog ministarstva energije i rudarstva, uvodi postupak Aukcije za mala postrojenja (FIT aukcija) i Aukcije za velika postrojenja (FIP aukcija):
–Oba postupka povećavaju troškovnu efikasnost, udovoljavaju i principima transparentnosti i demokratičnosti, te osiguravaju pravičnu i racionalnu raspodjela javnih sredstava koja se prikupljaju od krajnjih kupaca električne energije. Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije, Operatoru za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (OIEiEK) i Fondu za zaštitu okoliša FBiH, novi Zakon propisuje obaveze informisanja javnosti o podsticajnim mjerama za obnovljive izvore energije i efikasne kogeneracije (OIEiEK), razvijanje edukativnih programa, te organizovanje različitih javnih i stručnih rasprava.