Vlada Republike Srpske početkom ove godine angažovala je američku agenciju DCI Group AZ, LLC za posao vrijedan 750.000 dolara, odnosno približno 1,2 miliona KM, a ista kompanija navedena je kao distributer sadržaja web stranice na kojoj se od Sjedinjenih Američkih Država traže sankcije bivšem visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini Christianu Schmidtu. Ugovor je, prema istraživanju Detektora, potpisan u februaru 2026. i važi do kraja godine.
Piše:Elmedina Šabanović/Detektor
Prema dokumentima dostupnim u američkom Registru stranih agenata (FARA), DCI Group angažovana je kako bi Republici Srpskoj pomogla u komunikacijskim aktivnostima čiji je cilj izgradnja snažnijih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Na svojoj zvaničnoj stranici DCI Group predstavlja se kao agencija za odnose s javnošću specijalizovana za komunikacije i strateško savjetovanje.
“Mi smo prekaljeni politički operativci, komunikacijski stratezi, industrijski stručnjaci i kreativni profesionalci s reputacijom pobjeđivanja u najtežim bitkama”, navodi ova kompanija.
Pokrenuta stranica kojom se traže sankcije Schmidtu
Detektor je utvrdio da se upravo DCI Group pojavljuje kao distributer sadržaja stranice Sanctionchristianschmidt.com u ime Republike Srpske.
Na toj stranici iznesen je niz tvrdnji na račun Schmidta i njegovog djelovanja u BiH te se, između ostalog, traži njegovo sankcionisanje.
Na stranici se tvrdi da je Schmidt “vladao BiH s neograničenim ovlastima, iako ga nikada nije odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a”.
Iznesene su i tvrdnje da je korištenjem bonskih ovlasti djelovao u korist Bošnjaka, a na štetu Srba.
“Uprkos potpunom nedostatku legitimiteta, Schmidt je koristio i proširivao široke ovlasti OHR-a u okviru Bonskih ovlasti, koje su dodijeljene bez saglasnosti bosanskohercegovačkih etnoreligijskih frakcija, kako bi unaprijedio interese muslimanskih Bošnjaka na štetu bosanskih Srba”, navodi se na stranici.
Tvrdi se i da je Schmidt “nezakonito smijenio demokratski izabranog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika”, nakon što je izmijenio Krivični zakon BiH tako da neprovođenje odluka visokog predstavnika predstavlja krivično djelo.
Šta je utvrdio Sud BiH
Apelaciono vijeće Suda BiH pravosnažno je potvrdilo prvostepenu presudu Miloradu Dodiku kojom je osuđen na godinu zatvora zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, dok je Miloš Lukić oslobođen optužbi. Dodiku je nakon presude oduzet mandat predsjednika Republike Srpske, dok je ostao na čelu SNSD-a.
Dodik je proglašen krivim zbog radnji koje je poduzimao od 1. do 9. jula 2023. godine u Banjoj Luci, nakon što je Schmidt donio odluke kojima je spriječeno stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i izmjena Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a.
Advokatica Sabina Mehić ranije je u pravnoj analizi presude za Detektor pojasnila da je odbrana osporavala Schmidtov legitimitet i njegova ovlaštenja da interveniše u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine.
“Sud BiH je vrlo detaljno u presudi naveo svoje zaključke i obrazložio ih, pozivajući se pri tome na relevantnu praksu Ustavnog suda BiH. U tom smislu citirane su odluke Ustavnog suda BiH u kojima je već utvrđen legitimitet visokog predstavnika i citirani stavovi iz kojih proizilaze njegova ovlaštenja. Prema tim odlukama, visoki predstavnik ima pravo da intervenira u pravni sistem Bosne i Hercegovine, pa u tim situacijama djeluje kao zakonodavna vlast države”, navela je Mehić.
Tvrdnje i o novim izbornim tehnologijama
Na stranici posvećenoj Schmidtu iznesene su i tvrdnje o izmjenama Izbornog zakona BiH i novim tehnologijama korištenim tokom izbora.
Navodi se da su glasačke mašine povezivane s izbornim prevarama na izborima u Iraku, Demokratskoj Republici Kongo i na Filipinima, a iznose se i tvrdnje da izmjene izbornog zakonodavstva ugrožavaju tajnost glasanja i omogućavaju zastrašivanje birača.
Detektor je utvrdio da je domena Sanctionchristianschmidt.com registrovana 16. septembra 2026. godine, odnosno tokom predizborne kampanje u BiH.
Išerić: Dio šireg narativa rukovodstva RS-a
Harun Išerić, asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, za Detektor je ocijenio da je riječ o dijelu šireg narativa koji promovira rukovodstvo Republike Srpske.
On je taj narativ opisao kao rasistički prema Bošnjacima te usmjeren na urušavanje integriteta Centralne izborne komisije BiH i izbora održanih 2026. godine.
Podsjetio je i da je CIK ranije kažnjavao iznošenje lažnih informacija o novim izbornim tehnologijama.
“Rasistički i nedemokratski narativ koji se promoviše ima za cilj potkopavanje ‘demokratskih i fer izbora’, kao i diskriminaciju muslimana odnosno Bošnjaka kao konstitutivnog naroda”, kazao je Išerić.
Vlada RS-a ne otkriva detalje: “Svi ugovori nose oznaku tajnosti”
Detektor je pokušao utvrditi da li je pokretanje stranice Sanctionchristianschmidt.com direktno obuhvaćeno ugovorom Vlade RS-a i DCI Groupa.
Pomoćnik ministra za međunarodnu saradnju Republike Srpske Nemanja Kovačević, čiji se potpis nalazi na ugovoru s američkom kompanijom, nije otkrio detalje.
Kazao je da informacije ne može dati jer “svi ugovori nose oznaku tajnosti”.
Išerić smatra da takva praksa ne doprinosi transparentnosti vlasti te da bi institucije trebale tražiti načine za pristup tim dokumentima.
“Ovakvi ugovori, za koje RS ima historijat zloupotrebe radi urušavanja ustavnih vrijednosti i Ustava BiH, ne bi smjeli biti sakriveni i nedostupni javnosti. Ustavobranitelji moraju tražiti uvijek načine da pristupe ugovorima i osporavaju takve pred Ustavnim sudom BiH”, rekao je.
Detektor je ranije izvještavao i o odluci Ustavnog suda BiH kojom je zabranjeno budžetsko finansiranje lobiranja iz Republike Srpske, dok su iz Vlade RS-a tu odluku ocijenili politički motivisanom.
U priči i američka kongresmenka
Na stranici Sanctionchristianschmidt.com navodi se i da je američka zastupnica Celeste Maloy pozvala Ministarstvo finansija SAD-a da ispita jesu li Schmidt i članovi CIK-a BiH počinili radnje koje bi mogle biti obuhvaćene sankcijama prema programu Global Magnitsky u vezi s Dodikovim uklanjanjem s funkcije.
Milorad Dodik i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović sastali su se s Maloy u februaru ove godine.
Išerić je za Detektor kazao da značaj njenog pisma umanjuje činjenica da ga je potpisala samo jedna članica Predstavničkog doma američkog Kongresa i da za stavove iz pisma nije osigurana šira podrška.
“Mada, nikada ne treba potcijeniti i ovakve ‘manje’ korake koji su rezultat lobističkih aktivnosti”, dodao je.
Detektor je naveo da nije kontaktirao Maloy putem njenih zvaničnih naloga.
Novinari Detektora obratili su se za komentar DCI Groupu, CIK-u BiH i Uredu visokog predstavnika, ali do objavljivanja njihovog istraživanja nisu dobili odgovore.
Ovo nije prvi put da se značajna sredstva iz budžeta Republike Srpske izdvajaju za lobiranje u SAD-u. Detektor je u ranijem istraživanju utvrdio da su vlasti RS-a za takve aktivnosti potrošile oko deset miliona KM budžetskog novca, a analizom finansijskih izvještaja američkih lobista utvrđivali su i na koje su aktivnosti ta sredstva trošena.