Asocijacija kompozitora – muzičkih stvaralaca (AMUS) izgubila je višegodišnju pravnu bitku protiv kompanije „Brodomerkur“ iz Širokog Brijega, nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbacio njihovu apelaciju i stavio tačku na pokušaj naplate autorskih prava u tržnom centru „Mepas Mall“ u Mostaru.
Piše: Dejan Tovilović/Capital
AMUS je pokušao da ospori presudu Kantonalnog suda u Sarajevu iz 2022. godine kojom je utvrđena serija propusta terenskih kontrolora ove kolektivne organizacije koja se bavi zaštitom autorskih prava.
Oni su tvrdili da je u objektu neovlašteno emitovana muzika iz njihovog repertoara i obračunali naknadu za ukupnu površinu od 6.231 kvadratnih metara.
Međutim, svjedoci i vještaci su potvrdili da se više od pet hiljada kvadrata odnosi isključivo na zajedničke hodnike.
Naime, u tim prostorijama muzika se uopšte nije puštala, već su zvučnici služili samo kao razglas za eventualna obavještenja posjetiocima.
Ključni dokazni materijal AMUS-a – zapisnici koje su sačinili njihovi terenski kontrolori – pao je na sudu jer nije posjedovao elemente javne isprave.
Zapisnici su sačinjavani jednostrano, bez obavještavanja druge strane i bez mogućnosti da se na njih iznesu primjedbe, zbog čega ih je sud ocijenio kao subjektivne i nepouzdane.
„Ustavni sud smatra da su redovni sudovi u obrazloženju osporenih odluka dali relevantne razloge za svoje odlučenje, kako u pogledu ocjene dokaza i utvrđenih činjenica tako i u pogledu primjene prava, zbog čega se ne može reći da su takva utvrđenja proizvoljna ili očigledno nerazumna“, navodi se u presudi.
Inače, AMUS je pred Ustavnim sudom BiH pokušao da ospori odluke nižih sudova tvrdeći da su pogrešno i proizvoljno procijenili dokaze, utvrdili činjenično stanje i primijenili zakone.
Preciznije, pokušali su dokazati da su njihovi terenski zapisnici o kontroli relevantni pravni akti i da nije bilo nikakve potrebe da pri njihovom sastavljanju bude prisutan predstavnik optužene firme niti da ih on potpiše.
Pored toga, osporavali su i način na koji su sudovi odbacili svjedočenja njihovih zaposlenika, tvrdeći da sudije nisu uopšte na pravilan način razmotrile sve ključne žalbene navode koje su iznijeli u postupku.
Podsjećamo, privrednici su godinama kritikovali sistem naplate AMUS-a, navodeći da im autorske naknade predstavljaju nepotreban namet.
Sa druge strane, iz ove organizacije insistiraju na tome da je riječ o zakonskoj obavezi koju ima svako onaj ko javno koristi muziku u svom poslovanju.
Inače, AMUS je za devet godina imao oko 53 miliona maraka prihoda.
Prošle godine prikupili su rekordnih 8,84 miliona KM ali su, zanimljivo prijavili minus u poslovanju od skoro 40.000 maraka.