Od Trebinja do Konjica: šta 1.292 satelitske detekcije toplote govore o požarnom talasu koji se ovog avgusta selio dolinom Neretve — i koga je sve na svom putu zatekao. A kad se ista sedmica uporedi s prošlim avgustom, razlika je trostruka.
Pišr: Elmedina Šabanović/Detektor
Od 1 292 zabilježene vatrene tačke četiri su glavna žarišta, od čega je 51% bila detekcija noću.
Talas koji se pomjerao
Broj detekcija po danu, 1–13. avgusta. Vatra ne prestaje — ona se seli: kako jedno žarište jenjava, drugo se pali dalje sjeverno.
Prvi talas (1–6. avgust) nosi Trebinje, gdje požar gori već deveti dan prije nego što je 8. avgusta konačno ugašen. Čim on jenjava, brojke ponovo rastu — ovaj put oko Nevesinja, Konjica i Neuma. Vrhunac je 10–12. avgusta, ali 13. avgusta broj ponovo skače — gotovo isključivo zbog novog naleta oko Nevesinja, dok satelitska aktivnost kod Konjica i Neuma privremeno opada iako požari, prema terenskim izvještajima, i dalje gore.
Trebinje: devet dana borbe
295 – detekcija, 1–6. avg
Najintenzivnije žarište u cijelom setu podataka. Satelitski snimci bilježe vatru na istom uzvišenju iznad Trebinja neprekidno od 1. do 6. avgusta — a na terenu je požar, prema vatrogascima, gorio ukupno devet dana prije nego što je ugašen.
Nevesinje: vatra na više fronta
355 – detekcija, 7–13. avg
Čim Trebinje počinje da jenjava, žarište se pomjera oko 45 km sjevernije. Od 7. avgusta gore sela oko Nevesinja — istovremeno na nekoliko lokacija — a vatra se kreće prema planini Crvanj. Visok udio noćnih detekcija govori da vatrogasci ovdje rijetko dobijaju predah. Umjesto da jenjava zajedno s ostalim žarištima, Nevesinje 13. avgusta bilježi svoj najintenzivniji dan u cijelom nizu — samog tog dana satelit registruje više od dvije trećine svih detekcija zabilježenih na području cijele BiH.
Miroslav Jonlija, komandir Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Nevesinje, za Detektor je rekao da je noć sa 12. na 13. avgust bila nezgodna situacija kod sela ispod Crvnja.
„Trenutno vatra ide tim dijelom za sela Bijenja i Humčani i sad to branimo, vjetar duva i to nam otežava gašenje, i to nam je trenutno najnezgodnija situacija, najveći požar. Imamo još dva požara, Zalom i Drežanj, ali manjeg intenziteta”Miroslav Jonlija, komandir TVSJ Nevesinje
Kazao je da su kao ispomoć imali vatrogasce iz Gacka, Bileće i Trebinja.
„Ujutru su se povukli, jutros je bila onako dosta stabilnija situacija, sad se opet aktiviralo, doći nam poslije ponovo vatrogasci iz Trebinja da nam pomognu, ima ovdje mještana i šumara”Miroslav Jonlija
Kazao je kako je putna infrastruktura u funkciji i trenutno ne prijeti ništa kućama, ali da je bojazan od vjetra.
„Tako da tu mogu biti problemi veliki, jer šuma je blizu. Tu su ta dva sela Humčani i Bijenja, šuma je blizu, pa je nezgodno braniti”Miroslav Jonlija
Konjic: proglašena prirodna nesreća
69 – detekcija, 6–13. avg
Najmanje detekcija od sva četiri žarišta — ali najstrmiji i najnepristupačniji teren, iznad naselja Kanjina i Živašnica. Požar se gasi danima, reaktivira se, širi na dva kraka, a dim se osjeća čak u Tarčinu kod Sarajeva. Do 12. avgusta situacija postaje toliko kritična da Federacija BiH traži međunarodnu pomoć iz vazduha. Dan kasnije, 13. avgusta, civilna zaštita javlja da kuće zasad nisu ugrožene — ali da vatra i dalje gori na nepristupačnom terenu i širi se prema Brđanima i Džepima. Zanimljivo: te vatre satelit tog dana gotovo i ne registruje — vjerovatno je gust dim, a ne odsustvo plamena, ono što je “sakrilo” požar od senzora (vidi napomenu o ograničenjima u metodologiji).
Haris Hondo, sekretar Gradskog štaba civilne zaštite Konjic, kazao je za Detektor da je požar aktivan već sedam dana te da su trenutno najveći fokus i žarište Džepska planina, prema mjestu Brđani.
„Fokus je da se pokuša spriječiti širenje tog požara prema mjestu Brđani i da se taj dio požara lokalizuje”Haris Hondo, sekretar Gradskog štaba civilne zaštite Konjic
Prema informacijama kojima raspolažu, izgorjelo je oko osam kvadratnih kilometara, a na osnovu mjerenja izvršenih putem satelita, obim požara od samog početka iznosio je oko 11 kilometara. Prema njegovim riječima, teren je nepristupačan pa im je dosta vatrogasnih vozila u kvaru.
„Naše ljudstvo koje je na terenu od prvog dana već je na izmaku snaga. Iscrpili smo skoro sve vlastite kapacitete, kako ljudske tako i materijalno-tehničke”Haris Hondo
Kazao je da u gašenju trenutno učestvuju i helikopteri Oružanih snaga BiH, da je prvih dana djelovao i helikopter Kantonalne uprave civilne zaštite, ali da su pored njih na terenu i pripadnici Vatrogasne jedinice Šumarstva „Prenj” d.d. Konjic, uz ispomoć mještana i lovaca.
„Iznalazimo načine i svi smo od prvog dana angažovani na gašenju, sprječavanju širenja požara i njegovom lokalizovanju”Haris Hondo
„Jučer je djelovao helikopter MUP-a Republike Srpske. Prethodnih dana imali smo i djelovanje dva Airtractora Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK-a… Što se tiče saobraćajne infrastrukture, otežano je odvijanje željezničkog saobraćaja jer tim predjelom prolazi pruga. Proteklih dana na nekoliko sati imali smo i potpunu obustavu željezničkog saobraćaja”Haris Hondo
Neum: vatra sa brda Vrando
148 – detekcija, 8–13. avg
Paralelno sa Konjicem, i jedina obalna opština BiH bori se sa šumskim požarom koji od 8. avgusta gori na brdu iznad zaleđa. Konjic i Neum zajedno postaju drugi zahtjev za međunarodnu vazdušnu pomoć u istoj sedmici — dva žarišta, jedan avgust, jedan iscrpljen sistem civilne zaštite. Požar se granao na dva kraka: onaj koji se 12. avgusta uveče opasno približio zaseoku Međugorje uspješno je lokaliziran, dok je drugi, prema Gornjem Hrasnu, ostao aktivan na nepristupačnom terenu i 13. avgusta — ali, kao i kod Konjica, gotovo nevidljiv za satelit tog dana.
Ante Džono iz Profesionalne vatrogasne postrojbe (PVP) Neum kazao je da je putna komunikacija uredna, ali da je požar na nepristupačnom terenu.
„Većina požara je trenutno pod kontrolom. Nisu ugroženi objekti, nije ništa ugroženo. Ovaj dio požara što imamo pokušavamo sanirati i očekujemo popodne zračne snage da nam pomognu. Airtraktori iz Mostara su nam obećani popodne”Ante Džono, PVP Neum
Dodao je da je požar zahvatio područje između Popova polja i Gornjeg Hrasnog.
„Najveći problem nam je velika suša što je bila i jaki vjetar koji nam non-stop požare aktivira na rubovima. To je velika površina koja je opožarena, požar je aktivan već pet dana. Borimo se koliko možemo“Ante Džono
Pored vatrogasaca iz Neuma, Džono kaže da su im u pomoć dolazile kolege iz Čapljine i zračne snage iz Mostara, ali da su trenutno sami na terenu.
Isti period, tri puta više vatre
Kako izgleda 1–13. avgust u poređenju s istim danima prošle godine? NASA-in arhiv za taj period 2025. bilježi mnogo mirniju sliku — sve dok razlika ne postane upadljivo velika.
I 2025. godina je imala svoj kasni talas — posljednja tri dana posmatranog perioda nose tri četvrtine svih tadašnjih detekcija. Ali čak i taj talas, u apsolutnim brojkama, ostaje ispod nivoa koji 2026. godina drži gotovo neprekidno od 10. avgusta nadalje.
Van četiri glavna žarišta
Preostalih 425 detekcija (33% seta) razbacane su po cijeloj zemlji — od granice s Hrvatskom na zapadu do Posavine na sjeveroistoku. Nijedna nije ni približno intenzivna kao velika četiri žarišta, ali zajedno pokazuju da avgust 2026. nije bio miran nigdje.
Zapadna granica (Bosansko Grahovo)
Klaster od 79 detekcija, 10–12. avgust, uz samu granicu s Hrvatskom — područjem koje je i ranijih godina bilo među najugroženijim za širenje vatre preko granice.
Zapadna Hercegovina (Široki Brijeg)
Kratak, intenzivan upad 1. avgusta — 18 detekcija u jednom danu, potom potpuno gašenje u podacima.
Mostar — Buna
Vatra se približila naselju Buna i lokalnom groblju sredinom mjeseca — pojedinačni upad, ali dovoljno blizu grada da uznemiri stanovništvo.
Sjeverna i centralna Bosna
Rasuti, uglavnom slabiji signali oko Ključa, Olova i Gradačca — vjerovatno kombinacija manjih šumskih požara i spaljivanja niskog rastinja.
Šta ovi podaci zapravo jesu
Izvor
NASA FIRMS (Fire Information for Resource Management System), izvoz za period 1–13. avgust 2026, za teritoriju Bosne i Hercegovine, dopunjen izvozom za isti kalendarski period 2025. radi poređenja godina. Kombinovani su podaci sa četiri instrumenta: VIIRS na satelitima Suomi‑NPP, NOAA‑20 i NOAA‑21, te MODIS na Aqua i Terra.
Šta senzor zapravo mjeri
Ovo nisu potvrđeni požari nego termalne anomalije — pikseli čija je temperatura znatno viša od okoline u trenutku prelaska satelita. Najčešće su to aktivni požari, ali mogu biti i baklje na industrijskim postrojenjima, spaljivanje strništa ili, rijetko, drugi vrući izvori.
Rezolucija i ograničenja
VIIRS detektuje na 375 metara, MODIS na 1 kilometar — jedna tačka na mapi može predstavljati širu zonu vatre, ne pojedinačni plamen. Sateliti prelaze preko istog terena samo nekoliko puta dnevno, pa kratki ili slabiji požari između prelazaka mogu ostati nezabilježeni.
Pouzdanost
Od 1.292 detekcije u 2026. godini, većina VIIRS očitanja nosi oznaku pouzdanosti „nominal” (1.078), uz 91 „low” i 43 „high”. Kod MODIS-a je prosječna numerička pouzdanost 67/100. Set podataka za 2025. (414 detekcija) obrađen je po istoj metodologiji.
Napomena redakcije. Ova stranica prikazuje satelitske detekcije toplote, ne procjenu opožarene površine, broja žrtava ili materijalne štete. Podaci: NASA LANCE/FIRMS, dio NASA-inog Earth Science Data and Information System (ESDIS) programa. Stranica se ažurira kako pristižu novi izvozi podataka; posljednje ažuriranje uključuje 13. avgust 2026.
Šta ostaje iza vatre
Profesor Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu za Detektor je kazao da je najveći uzročnik požara u BiH ljudski nemar.
“Da malo više pažnje posvetimo preventivi u šumi, preventivi u našim selima, mnogo manje bi bilo požara. Mogu slobodno reći, 50 posto požara ne bi se nikad desilo. Samo da preventivne mjere poduzimamo”Dalibor Ballian, Šumarski fakultet Sarajevo
Istakao je da ne bi trebalo ostavljati lako zapaljiviji materijal, da ne palimo vatru na otvorenom prostoru i da ne ostavljamo tu vatru da gori sama, bez kontrole.
“Preventivna aktivnost, otvaranje šuma, pravljenje vatrogasnih prosjeka, vatrogasnih puteva, da mogu vozila vatrogasna doći do šume, do mjesta gdje gori. Imamo jako mnogo tih aktivnosti koje možemo provesti prije pojave požara”Dalibor Ballian
Prema njegovim riječima, požar kad se pojavi, ako ga ne suzbijemo u prvim satima pojavljivanja, onda će nastati problem.
Kada su u pitanju posljedice požara, Ballian je podsjetio na poplavu koja se desila u Jablanici prije skoro tri godine.
“Glavni uzrok je nesaniranje požarišta. Požar je opustošio šumu. Šuma je nestala. Šuma bi zaustavila veći dio te vode. Ne bi bilo toliko suspendovanog nanosa tih stijena koje je voda nosila, da je tu bila šuma”Dalibor Ballian
te dodao da bi bilo materijalne štete, ali sigurno ne bi bilo ljudskih žrtava. Prema njegovom mišljenju, šuma se može oporaviti bez čovjeka, ali treba jako dugi period.
“Pravilnim aktivnostima ljudi, pravilnim aktivnostima šumara, stručnjaka koji se bave problemom šume, te šume možemo već obnoviti nakon nekih deset godina. Prirodan proces bi trajao sigurno par stotina godina”Dalibor Ballian
Ballian je naglasio da bi trebalo čim prije donijeti federalni zakon o šumama te okvirni zakon na nivou BiH, ali da bi trebalo urediti kantonalne zakone i formirati u svim poduzećima udarne jedinice za gašenje požara, opremiti ih vatrogasnim vozilima i svom potrebnom opremom.
“Imamo stotine požara u BiH. Možete zamisliti koja su nam potrebna sredstva da se oni ugase, a preventivnim mjerama to možemo smanjiti za 50 posto sigurno”Dalibor Ballian