U HRVATSKOM MUP-U OPTIMISTIČNI:
Prvi mjesec EES-a na Brgatu: duža zadržavanja i strah od ljetnih gužvi

Popodne je – već je blizu 15 sati. Na graničnom prelazu Gornji Brgat, na izlazu iz Hrvatske, hvataju se gužve. Protok putnika je usporen, jer je u toku takozvano skeniranje (EES). Ni otvorene dvije trake na izlazu ne pomažu mnogo.

Prva smjena za radnike iz BiH koji rade u Evropskoj uniji je završena. U povratku ih je zadesio period predviđen za izuzimanje biometrijskih podataka putnika. Iako ne podliježu ovom sistemu, nije im do priče, umorni su, kažu, i samo žele da što prije dođu do kuće. No, to u ovim okolnostima neće biti moguće tako brzo. Neki su tako na prelazak granice u koloni čekali i više od sat i po. 

Iz ugla ljudi koji svakodnevno saobraćaju granicom, Entry/exit system (EES) u svom prvom mjesecu primjene napravio još veće gužve i već  strahuju od ljeta naredne godine i početka turističke sezone. 

„Kao da nas operišu, a ne skeniraju“, domišljata je jedna radnica koja je u dugoj koloni automobila prinuđana da čeka, iako ne podliježe novom sistemu ulaska i izlaska iz zemlje. 

U jednom automobilu radnika, samo je vozač budan. Ostali putnici su već zadrijemali. 

Jedna putnica je sama. Kaže da je naporno to što nije uvijek otvorena jedna posebna traka za putnike koji ne podliježu EES sistemu, a radnici, među ostalima,  nisu u obavezi da prođu skeniranje, jer posjeduju radne dozvole. 

“EES se primjenjuje na određene državljane trećih zemalja koji ulaze ili izlaze iz šngenskog prostora. Od primjene su izuzeti putnici koji su nosioci boravišne iskaznice, boravišne dozvole ili viza za dugotrajni boravak, kao i nosioci pogranične propusnice. EES se ne primjenjuje na državljane Europske unije, bez obzira na mjesto prebivališta. Na cestovnim graničnim prelazima predviđene su zasebne saobraćajne trake za putnike koji podliježu obvezama EES-a, kao i za putnike s pravom slobodnog kretanja unutar šengenskog prostora”, pojašnjavaju za Direkt u Ministarstvu unutrašnjih poslova Hrvatske. 

Jeste li vidjeli kakve su gužve, pita jedan putnik. Ovo je dobro, šta nas čeka u jeku turističke sezone, dodaje on.

O dobrobitima novog sistema, poput bezbjednost, gotvo da ne razmišljaju. O tome brinu više instance.

“S obzirom na sigurnosne izazove današnjice, dobre strane uvođenja EES-a ogledaaju se kroz poboljšavanje upravljanja spoljnim granicama i pojednostavnjenju upravljanja migracijskim tokovima. Takođe, EES bi trebao uvelik doprinijeti sprječavanju,  otkrivanju i  istragama krivičnih djela, kao što su terorizam i druga teška krivična djela, a što bi u konačnici za građane s obje strane granice značilo život u sigurnom okruženju”, ohrabruju u MUP-u Hrvatske. 

Isto je vrijeme – oko 15 časova, no na ulazu u Hrvastku drugačija slika. Na prelazu tek nekolika automobila i prelazak granice ide brzo. 

Jedan od putnika zbunjeno izlazi iz automobila, na poziv službenika koji mu govori da mora pristupiti fotografisanju. Putnik pojašnjava da je proceduru već jednom prošao, doduše na drugom prelazu, misleći da je time postupak završio dugoročno. No, tu dobija detaljna uputstva. 

Iako je prošlo mjesec dana otkako je počela primjena novog sistem ulaska i izlaska u Evropsku uniju, na postupak se još prilagođavaju i putnici i pripadnici hrvatskog Ministarstva unutrašnjih poslova.

Prvi mjesec planirano je da se EES primjenjuje četiri sata u toku 24-časovnog radnog vremena, a svaki naredni mjesec broj sati kontrole povećavaće se za četiri. Tako bi potpuna primjena ovog sistema tokom 24 časa trebalo da bude na snazi od aprila sljedeće godine. 

Kako preko granice ako podliježete EES?

Ukoliko još niste ulazili u Evropsku uniju, a građanin ste Bosne i Hercegovine ili drugih zemalja koje nisu članice Unije, te podliježu EES uredbi, morate proći obavezno izuzimanje biometrijskih podataka – takozvano skeniranje. 

I mi smo prošli kontrolu na granici i cijela procedura trajala je veoma kratko. 

Pri prvom dolasku na granicu osoba predaje putnu ispravu na uvid policijskom službeniku. Osoba istupa iz vozila nakon čega će slijediti audio/vizualne upute, koje će biti reprodukovane na jeziku stranca, u zavisnosti o državi izdavanja putne isprave. Predviđenim uređajem izuzeće se fotografija lica, a zatim će prste desne ruke postaviti na čitač otisaka prstiju, čime će biometrija biti izuzeta i pridružena dosjeu osobe. Svakim sljedećim prelaskom granice ta ista osoba biće dužna da izađe iz vozila na graničnom prelazu i potvrdi svoj dosje fotografijom lica. 

Djeca mlađa od 12 godina izuzeta su od uzimanja otisaka prstiju, dok se slika lica uzima bez obzira na starost osobe.

U prelaznom periodu, koji će trajati do aprila, ovakav način kontole uvodiće se postupno i službenici će tokom tog perioda istovremeno i pečatirati pasoše. Nakon isteka prelaznog roka, kako je planirano, vršiće se samo kontrola putne isprave i fotografisanje lica, a pečatiranje pasoša bi trebalo da ode u prošlost. 

 To je dobra vijest za one koji svakodnevno često prelaze državnu granicu, poput radnika, koji znatno češće moraju da mijenjaju ovaj lični dokument, zbog nedostatka prostora za pečat. 

„Potpuno izuzimanje biometrije, tj. fotografije lica i otisaka četiri prsta desne ruke, biće primijenjeno samo prilikom prvog prelaska granice, dok će se svakim sljedećim prelaskom, identitet potvrđivati fotografijom lica uživo”, naglašavaju Direktu u hrvatskom MUP-u, čiji radnici sada imaju i više posla. 

Iz MUP-a Hrvatske priznaju da je cijeli proces, ipak, usporio postupak granične kontrole, ali su istovremeno i optimistični.

“Uvođenje EES-a djelomično je produžilo postupak granične kontrole na cestovnim graničnim prelazima, posebno za putnike koji prvi put ulaze u sistem i moraju izaći iz vozila radi kreiranja EES dosjea i provjere identiteta. No, nakon što veći broj putnika dobije lični EES dosje, očekuje se postupno skraćivanje trajanja graničnih kontrola”, navode Direktu u ovoj hrvatskoj instituciji. 

Pored već pobrojanih benefita ovog sistema, tu je i olakšica službenicima koji neće više morati da traže pečat u pasošu kako bi utvrdili tačno vrijeme ulaska ili izlaska putnika u EU. Cilj je i modernizacija graničnih procedura, pouzdana kontrola boravka putnika i sprečavanje zloupotreba sa dokumentima i identitetima.