Na koju god stranu u Hercegovini krenete putevi su loši i opasni po život. U njih je tek sporadično ulagano ili nije nikako. Posljedice toga su crne statistike na putevima – za samo osam mjeseci u istočnoj Hercegovini poginulo je deset osoba. U istom periodu, na području Policijske uprave (PU) Trebinje evidentirane su 352 saobraćajne nesreće.
Ozbiljnije ulaganje u putnu infrastrukturu u Hercegovini gotovo da ne postoji posljednjih godina, a obećanja ima pregršt.
Novi putevi se doduše pominju, ali kao i aerodrom ostaju samo u obećanjima.
Slikovit primjer obećanja koje traje je brza cesta Trebinje – Gacko.
Izgradnju brze ceste Trebinje – Gacko još prije tri godine obećavao je Milorad Dodik prilikom predizborne tribine u Gacku.
“Mi ćemo iduće godine početi planirati izgradnju brze ceste od Trebinja do Gacka i dalje prema Foči. Brza cesta to je četiri kolovozne trake”, rekao je tada u Gacku Milorad Dodik.
Da ideju nije zaboravio, ali ni realizovao, ponovio je nakon gotovo dvije godine – u martu 2024. u Trebinju.
Tada je, slučajno ili ne ponovo u predizbornoj godini, rekao da će do kraja godine, biti izgrađen plan da se od Trebinja do Gacka pravi brza cesta.
„A da se preko planine ide trećom trakom koja će omogućiti brzu komunikaciju, tako da će to biti do Foče, a od Foče ćemo nastaviti ponovo sa četiri trake“, objasnio je Dodik.
Osvježeno obećanje dao nam je u decembru prethodne godine i tadašnji predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković.
On je tada u Trebinju izjavio je da će tih dana sa stranim investitorom biti zaključen ugovor o izradi projektno-tehničke dokumentacije o izgradnji brze ceste od Trebinja prema Gacku i dalje prema Višegradu.
“To je naša obaveza kao institucija Republike Srpske”, rekao je Višković u decembru 2024. ne precizirajući o kom stranom investitoru se radi.
No da se ništa od toga nije dogodilo vidimo iz najnovijih obećanja Milorada Dodika.
On je nedavno u Trebinju, iako više nije predsjednik Republike Srpske, obećao da će do kraja godine biti predloženo idejno rješenje brzog puta u Hercegovini.
“To znači četiri trake od Trebinja dalje prema Bileći i Gacku kao prvoj fazi, a onda kasnije jednako tako brzi put koji bi imao tri trake na ovim frekventnijim i teškim mjestima, dalje prema Foči, odnosno Rudom i sve do Višegrada, kako bi se povezali na koridore iz Srbije i usmjerili se dalje prema sjeveru Republike Srpske”, precizirao je Dodik u avgustu ove godine.
A da su putevi u Hercegovini loši sad je čuo i Savo Minić, nedavno izabrani predsjednik Vlade Republike Srpske. Najavio nam je i da će Vladu Srpske dovesti u Trebinje.
“Imajući u vidu da smo imali i neke informacije, medijske natpise pogotovo kada su u pitanju putevi, kada je u pitanju taj dio Republike Srpske”, rekao je nedavno Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske.
Ostaje da vidimo da li će se predstavnici Vlade provozati hercegovačkim drumovima, ili će ih možda posmatrati sa visine.
Podsjećanja radi, zanemarivo ili ne, i 2025. u Republici Srpskoj će biti izborna godina, s obzirom na to da je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat predsjedniku Republike Srpske, poslije odluke Suda BiH kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.
I Putevi Srpske znaju za Hercegovinu
Kada bismo pitali stanovnike Hercegovine koliko se ovdje ulaže u putnu infrastrukturu, odgovor bi vjerovatno bio jasan. No umjesto građana, pitali smo Puteve Srpske koliko su s radovima prisutni u Hercegovini.
Po onome, kako su nas obavijestili, radi se i u Hercegovini, no ipak mnogo više je samo u planovima.
Na području Hercegovine trenutno Putevi Srpske rade na izgradnji prve faze mosta u Trebinju, regionalni put Bileća – Deleuša, kao i put od Broda na Drini prema Šćepan Polju, saznaje Direkt iz ovoga preduzeća. Ostali kritični putni pravci u Hercegovini za sada su samo u planovima.
Naime, u Trebinju je od marta ove godine u toku izgradnja istočne obilaznice, dionica Aleksina Međa – Banjevci, investicije vrijedne gotovo 5 miliona KM. Radovi su predviđeni da traju tri godine.
Paralelno, počela je rehabilitacija šest kilometara regionalnog puta Bileća–Deleuša.
Pored toga, kako saznajemo iz Puteva Republike Srpske, završena je i obnova kolovoza na dionici Klanci–Gacko, u dužini od 1,6 kilometara, te rehabilitacija puta M-6.1 granica RS/FBH Bakračuša – Nevesinje, dužine 11 kilometara, u koju je uloženo nešto više od 3,2 miliona KM.
Na putu od Broda na Drini prema Šćepan Polju privodi se kraju dionica duga 5,5 kilometara, vrijedna 14,5 miliona KM, koja će biti završena do kraja godine. U okviru ovog projekta planirana je i izgradnja mosta kod Kopilova, koji će spajati put M18 Brod na Drini – Šćepan polje sa putem za Tjentište.
Projektna dokumentacija, pregovori, prioriteti
Ostatak puteva u Hercegovini čeka svoje vrijeme. Za neke putne pravce, kako su nam rekli iz Puteva Republike Srpske u toku je rad na projektnoj dokumentaciji, o drugima se vode pregovori, dok se treći nalaze u planu prioriteta.
Tako se za rekonstrukciju dionice Ljubinje – Podvrsnik (Žegulja) priprema projektna dokumentacija i to za dio puta gdje je, kako nam je rečeno iz Puteva Srpske, planirana izgradnja treće trake na usponima od Stoca prema Žegulji.
S druge strane, most preko rijeke Tare, na granici sa Crnom Gorom, čeka na izbor izvođača radova, a sredstva su obezbijeđena zajednički od obje države.
Na listi prioriteta za sanaciju nalazi se i magistralni put Trnovo – Dobro Polje – Miljevina, za koji je iz sredstava Puteva izdvojeno 500.000 KM za sanaciju kosina na ovom putnom pravcu.
U toku je izrada projektno-tehničke dokumentacije za putne pravce Trebinje-Bileća i Berkovići-Ljubinje.
Takođe, u dugoročnim planovima su i radovi na putnom pravcu od Banjevaca do Jazine u dužini od sedam kilometara. U planskim dokumentima Puteva RS vidljivo je da je riječ o rehabilitaciji kolovoza i obezbjeđivanju slobodnog profila saobraćajnice na magistralnom putu MI 118.