Iako se svaka peta žena u Republici Srpskoj suoči s postporođajnom depresijom, ova tema i dalje ostaje potisnuta, zanemarena, često se o tome ne govori ili je svedena na šapat iza zatvorenih vrata.
„Porodila si se na carski, nisi se ni nategla ni jednom, šta ti hoćeš“, „Beba je dobro, nisi imala komplikacija, šta kukaš“, samo su neke od poruka koje su, prema svjedočenju majki, čule kada su pokušale od članova porodice potražiti pomoć. Strah od osude i nerazumijevanja često je jači od potrebe za podrškom.
Sve ovo danas smo čuli na predavanju o mentalnom zdravlju koje su zdravstvenim radnicima iz Hercegovine organizovale predstavnice banjalučkog Centara za edukaciju i promociju zdravog života “Eko eho”.
Neki od prisutnih zdravstvenih radnika iz Hercegovine su govorili o izazovima s kojima se porodilje suočavaju, ali i o ulozi i neophodnoj efukaciji samih zdravstvenih radnika.
Iskoristili smo priliku da porazgoaramo sa glavnom medicinskom sestrom Ginekološko akušerkog odjeljenja bolnice Nevesinje Žanom Tomović.
Za naš portal ona jasno ističe da postporođajna depresija nije slabost i da se u rješavanju tog problema treba uključiti cjelokupna zajednica.
„Prije svega mi zdravstveni radnici koji smo tu uz porodilju i tokom trudnoće, a i kasnije nakon porođaja“, kaže nam Tomović i pojašnjava kontakt s porodiljom ne prestaje po otpustu iz bolnice, već da se nastavlja kroz redovne ginekološke, pedijatrijske i opštekontrolne preglede, gdje se može uočiti i eventualni psihološki problem.
U nevesninjskom porodilištu, kako nam kaže, gledaju da porodiljama daju sve potrebne informacije. Upute ih da im se može desiti da se rasplaču, da se osjećaju nesigurno ili da pomisle da ne vode toliku brigu o bebi.
„Mi smo tu da razbijemo te njihove misli i ako je potrebno da ih uputimo ka stručnjaku te prirode. Ja mislim da mi u početku rješavamo probleme, kada obavimo taj razgovor i da na kraju ne dolazimo do psiholoških problema nego takozvanog „baby blues“ koji se završava tako“, ističe Tomović.
Smatra da su Hercegovke jake žene ali da probleme, pogotovo te psihološke prirode svi volimo gurati pod tepih.
Nerijetko, kaže, problem kriju pacijenti ali i porodica i zbog toga, smatra, da se ovoj temi treba posvetiti više pažnje pošto nekada i sam razgovor može biti ljekovit.
Odlazak kod psihologa ili psihijatra u Hercegovini je, prema riječima naše sagovornice, za ovdašnje stanovnike tabu tema.
„I sada smo mi jako zatvoreni i mnogo treba edukacija. Treba edukacija od osnovne škole, srednje, primarne zdravstvene zaštite da se otvori svijest ljudima da to nije sramota već da je nama svima potrebno i sigurno bi bilo mnogo manje problema i patologije da se to tako radi“, kaže za Direkt Tomović.
Skrining postoji, ali još ne funkcioniše u punom kapacitetu
Program skrining posporođajne depresije se u Republici Srpskoj počeo provoditi od 2022. godine, nakon određenih prekida, ponovo je Ministarstvo izradilo dokumentaciju, tako da se reguliše provođenje skrininga koji je obavezujući.
Skrining funkcioniše kao upitnik koji ukazuje da li postoji rizik od depresije. Ukoliko rezultati pokažu potrebu, žene se upućuju u centre za zaštitu mentalnog zdravlja, gdje se dalje prati njihovo stanje i pruža stručna podrška.
„To je alat za pomoć, podršku koji će pomoći ukoliko postoji neki problem, kojeg možda žene nisu ni svjesne, da se detektuje i da im se pomogne“, naglašava Jelena Mihić Salapura, predsjednica Centara za edukaciju i promociju zdravog života “Eko eho”.
Iako bi ovo trebao da bude jedan od načina da se detektuje eventualna postporođajna depresija problem nastaje kada žena netačno odgovori na upitnik ili odbija isto. Da je bilo ovakvih slučajeva i u Hercegoini, svjedočile su danas neke od zdrastvenih radnica.
Upravo iz tog razloga, kaže, neophodno je glasno govoriti o ovoj temi i ponavljati da je dobra majka ona koja je dobro.
„Mentalno zdralje majki je i dalje tabu tema. Još uvijek nije društveno prihvatljivo da žene, majke priznaju da se ne osjećaju dobro“, kaže nam Mihić Salapura i dodaje da se ta svijest mora mijenjati.
Zdravstveni radnici izostali
Uprkos najavama, zdravstveni radnici iz Trebinja nisu prisustvovali današnjem predavanju koje su predstavnice banjalučkog Centara za edukaciju i promociju zdravog života održale u Trebinju.
Izostanak zdravstvenih radnika ranije su organizatorima najavili iz opština Berkovići i Ljubinje.
Kako su nam rekli iz ove dvije opštine im je poručeno da zbog minimalnih kapaciteta nisu u mogućnosti da pošalju predstavnike.