‘Svi građani i mediji u BiH i šire mogu krivično odgovarati za klevetu, imunitet političarima’

Autor: Direkt Aktuelno Intervju
23 minuta čitanja

Nema prostora opuštanju ukoliko ste nastanjeni ili radite ili iznesete određeni klevetnički sadržaj van teritorije Republike Srpske (RS), to vas neće osloboditi krivičnog gonjenja, upozorava banjalučka advokatica Jovana Kisin Zagajac pojašnjavajući za Radio Slobodna Evropa (RSE) posljedice kriminalizacije klevete u entitetu Republika Srpska.

Jovana Kisic Zagajac advokatica

Piše: Dženana Halimović/Radio Slobodna Evropa

Prema izmjenama Krivičnog zakona Republike Srpske, koje je Narodna skupština tog entiteta usvojila 20. jula, ukoliko bilo ko, pa i stanovnici Federacije Bosne i Hercegovine (BiH) ili druge države, kleveću i nađu se na teritoriji Republike Srpske, mogu krivično odgovarati.
Protest novinara i aktivista u Banjaluci protiv Zakona o kriminalizaciji klevete

Zakonska rješenja su nedorečena i može se dogoditi, kaže Kisin Zagajac, da se tokom istrage donese zabrana o napuštanju zemlje, mjera pritvora ili zadržavanje u policijskoj stanici.

To povlači i evidenciju da se protiv osobe vodi krivični postupak, što može dovesti do suspenzije ili mogućnosti konkurisanja na neko radno mjesto.

Najteže će, smatra, proći oni koji će se naći na udaru prvi, dok će političari koji uživaju imunitet proći bez sankcija.

RSE: Gospođo Kisin Zagajac, šta u praksi znači uvođenje kriminalizacije klevete i u kojoj mjeri se to razlikuje sada od postojećeg Zakona o zaštiti od klevete? Na primjer, u Zakonu o zaštiti od klevete se navodi da “mora nastupiti šteta od neistinitog izražavanja”, a čini se da to sada nije bitno po ovom zakonu?

Kisin Zagajac: Jeste, iako se pogrešno prezentovalo javnosti da građani Republike Srpske nemaju pravnu zaštitu od klevete i da je kleveta nešto što trebamo sankcionisati. Mi imamo već 20 godina vrlo efikasno pravnu zaštitu od klevete u građanskom postupku. I svako je, već 20 godina, od kako je donesen Zakon o zaštiti od klevete imao mogućnost da se zaštiti, traži naknadu štete.

Usvajanjem izmjena i dopuna Krivičnog zakonika kleveta postaje krivično djelo, što znači da će sada Okružno javno tužilaštvo preuzimati prijedlog, odnosno po krivičnoj prijavi će, goniti, saslušavati osumnjičena lica, prikupljati dokaze, provoditi istragu, podizati optužnicu…

To znači da sada će svako osumnjičen za klevetu biti subjekt krivičnog progona.

RSE: Da li je ovaj zakon ograničen samo na Republiku Srpsku?

Kisin Zagajac: Nije. Ukoliko bilo ko, ne samo u Federaciji BiH već i u drugoj državi, kleveće i nađe se na teritoriji Republike Srpske ili joj bude ekstradiran, on može krivično ogovarati.

Pogotovo je izložena Federacija BiH prosto zato što je to ista država i MUP-ovi Federacije BiH i Republike Srpske uvijek sarađuju i pružaju krivičnu pomoć u svim kriminalitetima, pa će, pretpostavljam, i u ovome.

Tako da građani Federacije, Bosne i Hercegovine, pa čak i susjednih zemalja koji generalno izvještavaju ili bave se temama iz Republike Srpske, također, mogu biti na udaru ukoliko se nađu na teritoriji, ukoliko budu ekstradirani, oni mogu krivično odgovarati, jer je na taj način definisano prostorno važenje krivičnog zakonodavstva Republike Srpske.

Nema prostora opuštanju ukoliko ste nastanjeni ili radite ili iznesete određeni klevetnički sadržaj van teritorije Republike Srpske, to vas neće osloboditi krivičnog gonjenja. Zato to jeste puno veći i širi problem od same Republike Srpske.

Saslušavanja, ispitivanja i kršenja prava

RSE: Rekli ste ko će provoditi istrage ovim slučajevima, međutim, šta će to značiti za osobu koja je tužena? Svjedočili smo, recimo, slučajevima policijske represije. Može li se ona, recimo, pojačati sada nakon donošenja ovog zakona?

Kisin Zagajac: To su sada potpuno dva različita postupka. Dakle, vi u parničnom postupku kao tuženi za klevetu uredno dobijete kovertu sa pozivom da se pojavite na pripremno ili glavno ročište.

Ali, svjedoci smo da se istrage ustvari ne provode tako. To znači da će vas pozivati na telefon inspektori, policijski službenici, da će vas saslušavati u stanici, onako kako smo navikli da teče takva vrsta i ispitivanja i uzimanja iskaza, a na šta apelujem već godinama, da se frapantno krši Zakon o krivičnom postupku.

Međutim, nadzor nad radom i tužilaštva i Ministarstva unutrašnjih poslova, kada je u pitanju građanska ocjena i polje građanskih prava, je puno manji. Znači, MUP i tužilaštvo imaju puno veća ovlaštenja, puno širu kontrolu i puno više zakonskih, pa čak i prekoračenjem zakonskih ovlaštenja i načina da zadiru u osnovna ljudska prava onog koji će biti optužen za klevetu.

Šta to znači? To znači da se u samom postupku istrage može donijeti zabrana da napustite Bosnu i Hercegovinu, u nekim slučajevima se može odrediti i mjera pritvora, da vas imaju pravo zadržati 24 sata u policijskoj stanici na ispitivanju, da odmah dobijate onu evidenciju da se protiv vas vodi krivični postupak što vas sprječava da konkurišete na određene poslove, da budete suspendovani na poslu, ukoliko ste već u radnom odnosu itd.

Sve ono što nosi krivični postupak, koji je puno strožiji i ozbiljni od građanskog.

Nema vremenskog ograničenja kada je u pitanju istraga za klevetu

RSE: Znači, to može da traje jako dugo?

Kisin Zagajac: Naravno. Tužilac nije ograničen kada je u pitanju istraga. Samim tim mogu se donijeti posebne istražne radnje, da vas inspektori prate, da vam prisluškuju telefon, da se podvrgnete mnogim mjerama koje su na raspolaganju, kako tužiocu, tako ovlašćenim policijskim službenicima kada je u toku istraga.

“Vi ne možete ni da znate da se protiv vas vodi istraga sve dok ne budete pozvani na slušanje”.
Kisin Zagajac

To je ono na šta apelujemo sve vrijeme. Kleveta jeste oblik zabranjenog i štetnog ponašanja, međutim, on nije ni blizu toliko društveno štetan, niti opasan da bi lice koje je nehatno ili namjerno oklevetalo bilo koga, pogotovo kada dnevno toliko informacija prolazi, pa vi ne možete ni da stignete nekad da provjerite, da dobijete ona dva, tri izvora, da potvrde priču.

Dakle, takve vrste grešaka u radu koje se, naravno, dešavaju i treba sankcionisati nisu ni približno društveno opasne da bi neko bio subjekt tako jednog rigoroznog postupka kao što je krivični.
Kriminalizacija klevete će promijeniti rad medija

RSE: Rekli ste da klevetom zakonske izmjene tretiraju iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji. Ko o tome odlučuje? To može biti i gestikulacija koja se nekome ne dopada, odnosno individualna procjena šta neko smatra uvredom ili klevetom. Ako je tako, hoće li to uticati i na same medijske izvore?

Kisin Zagajac: Jeste. Ja sam baš u praksi imala situacija kada je medij tužen za klevetu, a recimo, prenosio je od riječi do riječi izjave zvaničnih službenih lica ili neka javna saopštenja institucija.

Zato i jeste problematično da se takva ponašanja, odnosno takve greške ili procjene, smatraju krivičnim dijelom.

To će definitivno da promjeni rad medija. Neće željeti da rizikuje toliko da bude predmet krivičnog gonjenja da bi objavio neku vijest koja neće više biti zanimljiva nakon tri, četiri sata. To će biti problem za istraživačke novinare, za novinare koje rade informativne vijesti.

Čak može biti problematično kada dođemo do krivičnog djela iznošenja porodičnih prilika medijima koji rade, recimo, selebriti izvještaje, koji prate živote javnih ličnosti, oni će također biti na udaru.

Nažalost, lica koja će procjenjivati da li je neko počinio krivično djelo ili ne će biti inspektori koji podnose izvještaj o počinjenom krivičnom djelu tužiocu. A ni oni sami do sada nisu imali apsolutno nikakvog iskustva, niti posebnih stručnih znanja da izvrše procjenu da li neka radnja predstavlja krivično djelo klevete ili ne.

Prvi slučajevi i oni koji će se naći na udaru prvi, će zaista stvarati praksu i ono o čemu je do sad odlučivao sud, odlučivaće inspektor ili tužilac, pogotovo ukoliko bude odlučivao inspektor koji ima puno, puno manje znanja i osjećaja za procjenu odnosu na sudije.

Na tim nekim prvim optuženim koji će se naći na optuženičkoj klupi će se slomiti koplja.

To je jako loše kada se kroz praksu te stvari iskristališu koje nisu dobro uređene i normirane u samom zakonu.

Na to i jesmo, između ostalog apelovali, ukoliko se već strožije određene stvari definišu, da se one barem definišu na precizan način da ne ostanu na pola definisane, da sve može biti stvar tumačenja. Kada je stvar tumačenja koja se stavlja u ruke policijskim službenicima ili tužiocima, to nikad nije dobro za građane.

Nepotizam, zabranjena tema

RSE: Spomenuli ste zabranu iznošenja ličnih i porodičnih prilika. Jesu li te mjere zaštita ugleda i prevencija ili zapravo cenzura? Znači li to da novinari praktično o nepotizmu više ne mogu govoriti?

Kisin Zagajac: To jeste. Vi ste zabranili da neko iznosi lične i porodične prilike, a niste definisali šta je to. Tako da mi apsolutno ne znamo granice do koje mjere određene teme, vijesti, ulaze u tu sferu porodičnog života ili ne.

Odnosno, koliko svaka javna ličnost i ličnost koja je javni službenik finansira se iz budžeta i dužan je da odgovara kako za svoj rad, kako za poslove njega i njemu bliskih, odnosno povezanih lica, do koje mjere on uživa to pravo na zaštitu privatnog i porodičnog života i koliko je dužan da određene vijesti trpi, koje su u skladu sa potrebama i zahtjevima javnog interesa.

Ustavni sudovi i Evropski sud za ljudska prava uvijek daju više slobode javnom interesu, uvijek štite sadržaj od javnog interesa.

Međutim, loše je što treba četiri ili pet godina da ste vi optuženi, pa osuđeni, dok vi dođete do tih instanci koje će cijeniti li je neko smio nekog osuditi za krivično djelo samo zato što je pisao o temama koje su od javnog interesa.

Tvrdim da ne bi smjelo, ali to neko će skupo platiti dok se to iskristališe i dok ne dođe do Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava.

Ustavni sud BiH jedini mehanizam zaštite

RSE: Kad govorimo o Ustavnom sudu, s obzirom na to da Republika Srpska ne priznaje odluke ovog suda, znači li to da zapravo tog mehanizma zaštite nema?

Kisin Zagajac: Trenutne blokade Ustavnog suda BiH su više u domenu političkog pitanja. One su kardinalno štetne za funkcioniranje pravosuđa. One otimaju građanima njihovo pravo na pravdu, njihovo pravo na pristup sudu. I sve ovo politički što se dešava sada, nažalost, najveću štetu trpe građani.

Ja se nadam da je to privremenog karaktera i da ćemo imati instituciju koja punim kapacitetom funkcioniše, zato što je to jedina institucija koja štiti osnovna ljudska prava direktno kroz apelacionu nadležnost.

Jer entitetski ustavni sud nema apelacionu nadležnost za zaštitu osnovnih ljudskih prava. To ima samo Ustavni sud Bosne i Hercegovine i mislim da je urgentno da se političari dogovore i ostave taj sud na miru da radi ono što mu je Ustavom dodijeljeno da radi.

Po Ustavu i po načinu na koji je Bosna i Hercegovina je ustrojena i funkcioniše, to se ne bi moglo ni desiti. Ovo su, opet, sada pitanja Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Da li će oni postupati u skladu sa zakonom ili ne, na što mi ne možemo da utičemo.
Protest novinara i aktivista 18. jula, u Banjaluci, uoči početka sjednice Skupštine Republike Srpske, na čijem dnevnom redu je bila kriminalizacija klevete.

Zaštita jednog prava ne smije biti na štetu drugog

RSE: Šta bi, prema Vašem mišljenju, značile ove izmjene koje se odnose na neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka? I do sada nije bio dozvoljeno objavljivati bez pristanka, izuzev ako se radi o iznimnom interesu javnosti.

Može li ovo povući neke represivne mjere, ili spriječiti sud, recimo, tužioce da rade, ukoliko koriste materijal do kojeg su došli, a za koji sada neko može da tvrdi da nije dao pristanak?

Kisin Zagajac: Stvar je svakog pojedinačnog krivičnog postupka da se utvrđuje da li je određeni dokaz koji je pribavljen za potrebe tog postupka pribavljen zakonito ili ne. I već sada imamo postupke i bez te odredbe, gdje, recimo, odbrana pobija određene videomaterijale za koje smatra da nisu pribavljeni u skladu sa zakonom.

A taj član, generalno, odnosi se na zaštitu privatnosti. On nije u istom poglavlju kao kleveta, on ne štiti ugled i čast koliko pravo na privatni život, pravo na privatnost. Što i treba da bude zaštićeno dobro. Svaki građanin ima pravo na privatnost.

Međutim, način na koji će se definisati i propisati i takva vrsta odredbe, na što smo također apelovali, da li će se adekvatno i efikasno zaštititi pravo na privatnost, a da se ne dira u pravo na slobodu izražavanja, objavljivanja rada medija i slično.

Prosto, zakonodavac je morao imati na umu da kada štiti jedno dobro, jedno građansko pravo, da on to ne može da štiti na teret i na štetu nekog drugog prava.

Mislim da zakonodavac ni u jednom ovom krivičnom djelu nije našao taj balans, tu neku proporcionalnost kod djelovanja. Samim tim i jesu druga ljudska prava ugrožena sa ovim pokušajem da se zaštiti ugled i čast i privatnost.

Sve su to prava koja uživaju pravnu zaštitu, ali način na koji će se definisati, i u kojoj mjeri i do koje granice će ono uticati na neko drugo pravo je ključ dobrog zakonodavstva i dobrih mjera svake države.

Zakon o medijima RS značio bi gašenje transparentnog i slobodnog rada medija

RSE: Na šta se odnosi zaključak da se zaduži Vlada Republike Srpske da pripremi i u skupštinsku proceduru uputi Nacrt zakona o medijima?

Kisin Zagajac: Kompletna priča i spominjanje i iniciranje procedure za donošenje zakona u medijima je ustvari zloupotreba dugogodišnjeg apela medijske zajednice da se ona reguliše i zaštiti na pravi način. U smislu da se kontroliše širenje govora mržnje, lažnih vijesti na način da će se regulisati transparentnost vlasništva nad, recimo, elektronskim medijima.

To je u ovom trenutku politički vrlo vješto zloupotrijebljeno i spinovano na način da vlada želi da pomogne medijskoj zajednici, a ustvari medijska zajednica strepi od tih poteza.

Mislim da bilo kakva procedura Vlade RS, ili čak i ako bude na nivou BiH, što bi bilo logičnije, ukoliko uđe u proceduru bez aktivnog učešća medijske zajednice koja najbolje poznaje problematike s kojima se susreće, će biti teško kršenje i zaista gašenje u potpunosti adekvatnog i transparentnog i slobodnog rada medija.

A nije tačno da oni nisu aktivni već godinama. Štaviše, oni raspolažu sa više Nacrta zakona koji bi pomogli da se taj medijski prostor, u neku ruku, formira na način koji je oslobođen tih govora mržnje, propagande, klevete i mnogo gorih sadržaja od klevete.

Međutim, to se ne može uraditi bez učešća medijske zajednice i zato i jesu ljudi u strahu. I ove izmjene krivičnog zakonika, evo i taj najavljeni zakon, procedura je u potpunosti netransparentna, ne zna se ko su autori, ne zna se na koji način Vlada radi.

Takav način rada je prosto nezakonit, neustavan i neće donijeti ništa dobro nikome.

RS ugušila pravo javnog okupljanja

RSE: Kao teži oblik krivičnog djela je kleveta u medijima, navedena sada ovim novim izmjenama zakona. Stavljaju li se time markeri na svakoga ako iznosi mišljenje od nevladinih organizacija, do uticajnih pojedinaca, slobodnomislećih ljudi. Pa i ako se na protestima iznese neki stav koji će doprijeti do šire javnosti. Da li se na taj način, generalno, guši sloboda, jer više niko neće smjeti izaći ni na proteste?

Kisin Zagajac: Protesti, odnosno pravo i sloboda javnih okupljanja u Banjaluci su problematični još od 2018. godine. I dan danas postoji velika bojazan i oklijevanje da se uopšte podnese prijava da se neki protest organizuje i vjerujte da to gledam svojim očima.

Bilo je jako puno inicijativa za proteste, međutim kada dođe do tog da se treba ostvariti ta saradnja i prijava MUP-u, ljudi se preplaše, sjete tih nekih nemilih scena, te neke ekstremne policijske represije koja se dešavala 2018. i 2019. godine kada su bili protesti “Pravde za Davida” i odustaju od protesta.

Tako mnoge teme prolaze bez javnih skupova i javnih okupljanja koje, na neki način, zahtijevaju takvu vrstu direktnog učešća građana.

Republika Srpska je već poprilično ugušila to pravo javnog okupljanja, a ovaj sad set propisa će samo dodatno to da učvrsti. To je ono na čemu ta grupa ljudi koja apeluje da su ovo loši zakonski propisi od početka insistira, da ovo nije nešto protiv medijske zajednice, protiv novinara, da je ovo problem svakog građanina i da se svaki građanin može naći na optuženičkoj klupi, apsolutno ne znajući da ono što iznese ili kaže ili učini, predstavlja krivično djelo.

Zato što je nedovoljno definisano, loše definisano i prosto ljudi ne razumiju, a zakonodavac i vlast se nije potrudila da to iznese i reguliše na pravi način i to je mnogo, mnogo veći i širi problem od problema novinara i medijske zajednice.

Ja sam pomalo i razočarana koliko su građani pasivni. Ali, s druge strane, i razumijem. Ta pasivnost je trenirana dugo godina. Znate, svi oni neki slobodnomisleći i aktivni građani, pogotovo za Banjaluku mogu da kažem, koji su godinama bili u prvim redovima za proteste, za inicijative, su umorni, prognani, sistemski izmučeni, kupljeni itd.

Tako da Banjaluka ima sve manju i manju kritičnu masu koja zviždi, apeluje i skreće pažnju na probleme, a bit će nas još manje, nažalost.

Cilj je ugušiti sve slobode

RSE: Šta je krajnji cilj ovakvog jednog zakona?

Kisin Zagajac: Ja mislim da je cilj jedna potpuna tišina. A to je da ima pravo da priča samo onaj ko drži mikrofon i onaj ko drži mikrofon ima pravo i da kleveće, i da stavlja metu na čelo, i da vrijeđa, i da zlostavlja, a da on svi drugi, koji su sa druge strane, nemaju pravo apsolutno ni na koji način da uzvrate.

Mi smo imali prijedlog, jedan amandmanski, da se od prava na prijedlog za krivično gonjenje isključe narodni poslanici, ministri, dakle nosioci javnih ovlaštenja, jer oni svakako imaju imunitet.

I vi sad dolazite u situaciju da neko ko je apsolutno zaštićen u bilo kojem krivičnom i građanskom smislu, za govornicom koju prati auditorijum od građana cijele države, može reći šta god hoće, a vi ne možete da se odbranite, jer ćete potencijalno biti izloženi krivičnom gonjenju.

Što je toliki primat zaštite dat političarima, koji su i prije ovoga uživali ogroman stepen zaštite u odnosu na običnog građanina, koji zaista ostaje bez bilo kakvih mehanizama borbe i slobode javnog govora, da bilo šta iskritikuje i da bilo šta kaže?

To vam je klasični totalitarni, antidemokratski potez vlasti koja je, očigledno, vrlo senzibilna na bilo kakav oblik kritike i nije u stanju da se nosi sa njom, pa je zauzvrat donijela zakone kojima će to pravo i da oduzme.

Podijeli članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *