Preko tristo tisuća osoba u Bosni i Hercegovini traži posao. Mnogi nakon više godina čekanja napuštaju Bosnu i Hercegovinu i trbuhom za kruhom odlaze u EU. Samo Hercegovačko-neretvanska županija HNŽ broji 23.828 nezaposlenih, od čega je gotovo polovina ili preciznije 11.373 iz Mostara, pokazuju statistički podaci te Županije za rujan 2025.
Za Direkt piše Kristina Perić
Obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini nije se puno pomicao u smjeru ponude i potražnje i proizvodnje kadra koji je na tržištu prijeko potreban. Tako primjerice na razini HNŽ-a na službi za zapošljavanje imamo 1.359 prodavača, 1.300 ekonomskih tehničara, maturanata gimnazije 1.176, dvije stotine pravnika…, a 6.871 osoba posao čeka duže od devet godina, razvidno je iz biltena za rujan.
Dok jedni čekaju, na druge se čeka
S druge strane pojedinog kadra kronično nedostaje, a poslodavci se muče da ga nađu.
„Definitivno sva zanatska zanimanja su postala deficitarna zanimanja, ne samo u BiH, nego i u cijeloj regiji, počevši od konobara, kuhara, električara, vodoinstalatera, keramičara, mehaničara. Nastavni planovi i programi još uvijek nisu dovoljno prilagođeni“, kaže za Direkt Tomislav Majić, predsjednik Udruge za poduzetništvo i posao LINK. Ističe da se u zanate sada isplati ulagati i da nije kao prije.
„Zadnjih par godina zarade u toj oblasti zanatstva su drastično skočile i više nitko ne može reći da su ta zanimanja slabo plaćena“, ističe Majić.
Bosna i Hercegovina se sve više okreće turizmu, no radnika i u toj branši i te kako nedostaje.
„Kadra za turizam, počev od konobara, kuhara, recepcionara, vodiča, vozača sa znanjem jezika koji će biti na usluzi turistima nemamo dovoljno, a ponavljam da su ta zanimanja postala i dobro plaćena. Trebalo bi i na tom fonu da se nastavni planovi i programi prilagode“, kaže Majić.
Upravo gore navedeni problemi središnja su tema programa koji Međunarodna organizacija rada i Europska unija za obrazovanje i zapošljavanje provode u više od 60 zemalja, uz ostalo i BiH – Mostaru, Sarajevu, Bihaću i Tuzli.
„Mi smo proveli istraživanje među poslodavcima kako bi utvrdili koja su to deficitarna zanimanja, odnosno koja su to zanimanja koja su njima potrebna, a da ih škole ne proizvode, a njima trebaju. U prvoj fazi radimo standarde zanimanja za četiri zanimanja – elektroinstalater, elekrtotehničar energetike, tehničar mehatronike i turistički tehničar. Ukupno smo identificirali 25 prioritetnih zanimanja za koje je potrebno razvijati standarde. To se ne razlikuje puno od globalne potražnje, a ono što je zanimljivo za BiH je da još nemamo standarde koji su usvojeni da harmonizuju obrazovanje“, istaknula je za Direkt Dženita Namgalija iz Međunarodne organizacija rada.
Upitana o razlikama tržišta rada u BiH i zemljama EU istaknula je da je tržište rada u svakoj zemlji vrlo dinamično i zahtjeva da ostali mehanizmi prate tu dinamiku i tempo koji tržište rada nameće.
„Naše tržište rada je ovdje možda malo nerazvijenije, ali se to ni u kom slučaju ne odražava na kompetencije i znanja koja mladi ljudi razvijaju“, objašnjava Namgalija.
Međunarodna organizacije rada, uz podršku Europske unije u ponedjeljak je boravila u JU Srednja ekonomska i ugostiteljsko-turistička škola na Konaku, gdje su okupili učenike, nastavnike, predstavnike ministarstava obrazovanja, pedagoških zavoda i privatnog sektora, s ciljem promocije poduzetničkog obrazovanja i jačanja veze između obrazovnog sustava i tržišta rada. Trenutačno su obrazovni sustav i tržište rada u raskoraku.
„Mi smo radili istraživanja s poslodavcima i upravo smo razgovarali o tome da li se vještine koje mladi stiču u sektoru obrazovanja podudaraju sa vještinama koje poslodavci traže. Kroz ovaj projekat pokušavamo da prevaziđemo taj jaz između stvarnih potreba tržišta rada, stvarnih potreba industrije i onoga što obrazovanje može da ponudi mladim ljudima. Digitalne vještine, svjesnost o zaštiti okoliša, komunikacijske vještine su one koje svi poslodavci identificiraju kao one koje nedostaju, a mogu reći da se škole trude da zastupe te vještine. Nažalost, obrazovni sistem još uvijek treba da sustigne stvarne potrebe tržišta rada“, priča dalje Namgalija.
Istaknula je da sve počinje od standarda.
„Kroz projekat ćemo razviti nove standarde zanimanja. Iz standarda zanimanja se izvlače standardi kvalifikacija, a potom se na osnovu standarda kvalifikacija prave nastavni planovi i programi. Nadamo se da ćemo kroz nove standarde zanimanja uspjeti da definišemo koje su to kompetencije koje za pojedina zanimanja mladi ljudi treba da razviju“, dodala je Namgalija.
Program „Osnove poduzetništva Know About Business“, učenike potiče da kroz niz interaktivnih aktivnosti i timskih izazova razvijaju ideje, donose odluke, planiraju proizvodnju i upravljaju troškovima.
Kadra nedovoljno za potrebe grada
Upravo kadra koji proizvodi JU Srednja ekonomska i ugostiteljsko-turistička škola na tržištu rada nedostaje, a to su konobari i kuhari i hotelsko turistički tehničari. U prvom razredu je 15-tak učenika i oni su svi raspoređeni po ugostiteljskim objektima u gradu.
„Imamo jako veliku potražnju, a mi ne možemo zadovoljiti ni djelić te potražnje, učenika je mali broj, a Mostar je turistički grad i potražnja je jako velika“, kaže ravnateljica Sabina Ćosić dodavši da su događanja poput ovog koji je organizirala Međunarodna organizacija rada jako bitna za učenike koji će se sutra naći na tržištu rada i da im je posebno zadovoljstvo što su domaćini jedne takve manifestacije.
Uslijed disbalansa obrazovnog sustava i potreba gospodarstva imamo pojavu da oni sa završenim pravnim i ekonomskim fakultetom rade u ugostiteljstvu, jer u struci posla ne mogu naći, dok je zanimanja za trogodišnju srednju školu i smjerove kuhar – konobar malo, a posao odmah mogu naći.