Na izbornim listama u Trebinju ove godine našli su se i oni koji su prethodnih godina bili na listama drugih političkih partija ili su bili samo njihovi članovi – u javnom diskursu poznatiji kao preletači. Selidba političkih aktera u pravilu ide iz opozicije ka vlasti. Sve to, po sopstvenom priznanju preletača, zarad dobrobiti naroda. No, da li je to baš tako ili je u pitanju politika bez ideologije, moralnih granica i odgovornosti, vođena isključivo ličnim interesima?
Najviše je rasulo u Trebinju posljednjih godina doživjela Partija demokratskog progresa (PDP). Čak sedam članova koji su bili na listi ove partije (na izborima 2016. godine), koja je imala vlast u Trebinju od 2012. do 2016. godine, sada su već u drugim strankama. Najčešće objašnjenje, ako su ga i htjeli dati onima koji su ih birali, bilo je da se više ne slažu sa ideologijom stranke i da kao samostalni odbornici ili poslanici mogu uraditi više za građane.
Tako je nekadašnji PDP-ovac Zoran Anđušić našao mjesto u Poligrafu, a njegove kolege Zdravko Kašiković i Branislav Kešelj su se skrasili u Ujedinjenoj Srpskoj, partiji koja čvrsto stoji uz njihove nekadašnje ljute političke protivnike.
Najprepoznatljiviji trebinjski političar koji je olako mijenjao stranačke dresove je Neđo Ćebedžija. PDP je napustio čim je ova stranka postala opoziciona na lokalnim izborima 2016. godine, dobio posao u ELektroprivredi Republike Srpske i formalno započeo djelovanje kao nezavisni odbornik u trebinjskoj skupštini. Od odborničke pozicije nije odustao, pa se sada bori za mandat, ali na listi Demokratskog narodnog saveza (DNS), čiji je odnedavno i član.
Sa prošle liste PDP-a u Socijaliste Petra Đokića, predvođene Rajkom Ćapinom, otišli su Zdravko Komnenović i Marija Ninković. Na listi Đokićevih socijalista našao se i Pero Jelačić, nekadašnji član SDS-a i PDP-a.
Nenad Šarenac, formalno nezavisni odbornik u trebinjskoj skupštini, prošle izbore mandat je dobio, takođe, sa liste PDP-a. Stranku je napustio ubrzo nakon poraza na izborima, a zauzvrat dobio posao u Hidroelektranama na Trebišnjici (HET). Na ovim izborima nije se kandidovao.
Zoran Pologoš, nekadašnji PDP-ov poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske sada se bori za odbornički mandat na listi NDP-a, koju u Trebinju predvodi Bojan Šapurić, dojučerašnji DNS-ovac. Inače, Pologoš je prije PDP-a bio član NDP-a, pa je njegov transfer u stvari povratak staroj stranci.
Bojan Šapurić je u izjavi za “Direkt” rekao da je DNS napustio isključivo zbog toga što nije bio zadovoljan imenovanjem Jovice Vlatkovića na mjesto predsjednika gradskog odbora te partije, a nikako zbog nekog ličnog interesa.
“DNS sam napustio zbog imenovanja čovjeka koji je bio isključen iz gradskog odbora. Ostao sam uz vlast i od prvog dana podržavam ovu koaliciju, čak i poslije moje smjene sa mjesta potpredsjednika skupštine. Da sam gledao svoj lični interes i dalje bih sjedio u skupštini kao potpredsjednik. Da li griješim ili ne, građani će u nedjelju iskazati svoje mišljenje”, rekao je Šapurić.
DNS je napustio i Petar Ivanković, pa će u trku za novi mandat na ovim izborima ići sa opozicione liste SDS-a.
Ni SDS nije uspio da sačuva svoje članstvo. Odbornik Dušan Kovač u skupštinu je ušao sa liste SDS-a, koga je netom nakon prošlih izbora napustio i kao dar dobio posao u HET-u i još nekoliko radnih mjesta za familiju. Danas je u redovima Ujedinjene Srpske. Dušan nije na listi, ali je zato na listi Milan Kovač, takođe, bivši SDS-ov odbornik u trebinjskoj skupštini. Nekadašnji perspektivni opozicionar sada je čvrsto uz vlast. Bori se za odborničku poziciju ispred Ujedinjene Srpske, na listi koalicije Partija ujedinjenih penzionera – Ujedinjena Srpska. U međuvremenu je, kao nagradu, dobio posao u Elektroprivredi Republike Srpske (ERS).
Uz vlast je nekada bio i Tripo Ćuk. Dok je trebinjski DNS imao sigurnu poziciju u vlasti, Ćuk je bio na funkciji komandira Teritorijalne vatrogasne jedinice Trebinje. Jedan je od onih koji je iz skuta vlasti prešao u trenutno opozicioni Hercegovački narodni pokret Rodoljuba Draškovića.
“Direkt” je zatražio razgovor sa određenim kandidatima za odbornike Ujedinjene Srpske, Socijalističke partije i DNS-a, ali do objave ovog teksta nismo dobili odgovor.
Birači gori od političara
Članstvo u političkim partijama samo po sebi ne mora biti loše, ali mijenjanje partija zarad ličnih interesa ukazuje na političku neodgovornost i nedosljednost. Direktor Helsinškog odbora za ljudska prava RS Branko Todorović kaže da pojava preletača na našoj političkoj sceni ne treba da čudi i da će tako biti sve dok za njihove postupke ne postoji nikakva kazna. Pojavom takvih ljudi izborna volja onih koji slobodno glasaju na izborima bude izvrgnuta ruglu, smatra naš sagovornik.
“Radi se o nečemu što je u velikoj mjeri karakteristično za siromašne zemlje sa odsustvom bilo kakve političke kulture, morala i demokratske tradicije. U zemljama sa razvijenom demokratijom tako nešto ne može proći. Zašto to politički lideri rade? Zato što ne postoji nikakva kazna u smislu gubitka povjerenja, gubitka ugleda, gubitka glasača… Čak suprotno, to je prilično profitabilno. Mi vidimo da ti preletači ne prelaze u druge stranke zbog svojih političkih ubjeđenja, već zbog profita, korupcije, kriminala”, pojašnjava Todorović.
Na pitanje mogu li birači kazniti političke preletače koji prekrajaju izbornu volju građana i zašto se to još uvijek ne dešava u politici BiH, Todorović smatra da odgovor leži u tome što su i birači u velikoj mjeri bez morala i sa niskim nivoom političke svijesti.
“Zato što su birači gori od političara. Ljudi u razgovoru na tu temu čestu kažu – pa zar i ti to ne bi uradio? Pa ponudili su mu pare, dali su mu posao, poziciju. Mi smo se kao narod udaljili od svih moralnih i etičkih standarda. Skloni smo lopovluku, prevari, lažima, krađi, nasilju. Puno se govori o tome kako mi tobože imamo tradiciju, kulturu, zaklinjemo se u neke vrijednosti koje kao da niko drugi nema, a onda kada pogledate u praksi, vi vidite da ti građani opravdavaju korupciju, kriminal, preletače”, kaže on.
Zabrinjava, dodaje, činjenica da je i kupovina glasova za mnoge birače normalna stvar i to što veliki dio birača ima poštovanje prema političarima koji kupuju glasove.
“Mi smo kao narod u velikom problemu, ali neće niko da nam kaže. Neće to da nam kažu ni političari, jer im tako odgovara, neće da nam kažu ni mediji, neće da nam kažu ni u sistemu obrazovanja, a ni vjerske zajednice”, kaže Todorović.
Zbog svega se nameće zaključak da narod ima upravo onakvu vlast kakvu zaslužuje.
“Mi ovu vlast biramo na izborima. Naravno, ovi izbori kod nas nemaju veze sa demokratijom. Ovi izbori su parada reketiranja, korupcije, kriminala, jedan političko-mafijaški sistem. Ali, eto, ovo je dokaz da se mi ne borimo protiv toga, već da jedan takav sistem prihvatamo”, navodi naš sagovornik.
Sve ovo svjedoči potrebi da se izborni zakon u BiH mora mijenjati, kao što se mora mijenjati i organizacija vlasti, kako bi ona bila u službi građana, zaključuje Todorović za “Direkt”.