Vrele ljetne dane Trebinjci, ali i brojni turisti, nerijetko provode na nekom od ovdašnjih kupališta – Olimpijski ili bregovački bazen, Grad sunca, ili za ljubitelje hladnije vode i prirode, kupališta na rijekama Trebišnjici i Sušići. Događaji od prošle sedmice, kada je dječak imao nezgodu na bregovačkom bazenu i trovanje hlorom grupe djece u Gradu sunca, podstakli su na pitanje koliko smo bezbjedni na trebinjskim kupalištima, brine li neko o našoj sigurnosti te šta možemo sami da uradimo kako bi uživanje na vodi to i ostalo.
Pišu: J. Džomba i N. Bjelica Škrivan
Gdje su bili spasioci u trenutku kada je dječaku trebala pomoć, da li je samo splet okolnosti to što se u tom trenutku nisu našli na pravom mjestu, pa su pomoć dječaku najprije pružili Bojan Todorović i Boško Milenković, pitanja su o kojima se ovih dana raspravljalo u Trebinju.
Iako se neće svi kupači složiti da su spasioci na bazenu u Bregovima uvijek na svome mjestu, direktor Javne ustanove “Bazeni” Trebinje Bojan Okuka kaže za “Direkt” da su dva spasioca uvijek prisutna na bazenu u Bregovima i da u trenutku kada je dječaku trebala pomoć samo nisu bili u blizini.
“Niko u javnosti nije spomenuo da je jedan od spasilaca odmah dotrčao kada je čuo da ljudi traže pomoć, bio je udaljen nekih 50 – 100 metara. On je dotrčao kada su Boško i Bojan izvadili dijete, pomogao je u reanimaciji, čak je dijete okrenuo u koma položaj da bi izbacilo sadržaj iz stomaka i pomogao smiještanjem u kola hitne”, kaže Okuka za “Direkt”.
Prema njegovim riječima, Javna ustanova “Bazeni Trebinje” ima pet licenciranih spasilaca. Dva su raspoređenja na bazenu u Bregovima, dva na Olimpijskom, a jedan je zamjena.
Akt o procjeni rizika za kupališta u Bregovima i na Banjama, otvoreni i zatvoreni bazen, urađen je prošle godine i važi dvije godine.
“U skladu sa aktom o procjeni rizika na Bregovačkom bazenu su dva spasioca, pozicija jednog je na ulazu samog bazena, gdje djeca skaču, a pozicija drugog je na sredini, gdje je bazen najširi. Kada govorimo o Olimpijskom bazenu Banje, jedan je na prostoru između malog i velikog bazena, a drugi se nalazi na južnoj strani tj. na dnu velikog bazena. Tako da sve spekulacije da li je bio spasilac ili nije ja bih da otklonim, spasioci se nalaze u svakom momentu na kupalištima”, uvjerava Okuka.
Kupači sa kojima smo razgovarali kažu da se na ovdašnjim kupalištima osjećaju bezbjedno, prije svega, jer se ponašaju u skladu sa pravilima. Naši sagovornici uglavnom ne znaju da li i koliko ima spasilaca na bregovačkom bazenu.
“Oslanjam se samo na sebe i tu sam poprilično sigurna. Ne znam da li postoje spasioci, ali ako postoje ne znam da li je dovoljan broj na ovako velikom bazenu”, kaže nam jedna Trebinjka koja je česta posjetiteljka bazena u Bregovima.
“Volim sa djecom da idem na bregovački bazen, jer je lijepo. Djeca su još mala, ne skaču u bazen, ali svakodnevno vidim da mnogo djece to radi”, kaže druga sagovornica.
“Kada sam u Trebinju, za osvježenje može poslužiti bregovački bazen. Osjećam se sigurno, jer se sam čuvam, ali iskren da budem, ne znam da li ima spasilaca”, rekao nam je jedan Trebinjac.
Šta moramo imati na umu prije odlaska na kupanje?
Dok uživate, odmarate se i rashlađujete na paklenim vrućinama, nije zgoreg imati na umu da kupališta, ukoliko ne vodite dovoljno računa, mogu da budu mjesta pogubna za ljudski život i zdravlje.
Zato je važno pridržavati se savjeta, upozorenja i poštovati pravila na svim kupalištima, jer upravo poštovanje pravila ponašanja na kupalištima i briga o vlastitom zdravlju najbolja su prevencija.
Iako je na bazenima zabranjeno skakanje, kupači, mahom oni mlađi, za zabranu ne mare. Takav ćete prizor zateći uglavnom na bazenu u Bregovima, na koji je slobodan ulaz, pa ima više posjetilaca.
Dva spasioca ne mogu biti policajci koji će to u potpunosti iskontrolisati, poručuje Okuka.
“Na svim kupalištima je zabranjeno skakanje, pogotovo skakanje na glavu. Na kupalištu u Bregovima, dubina bazena varira do 1.8 metara, zavisno od nivoa rijeke, nekad ide do 1.9 metara. Dešavalo se jako puno povreda kad djeca skaču i ne procijene dobro dubinu. Karakteristično je da su ove godine naši spasioci imali šest intervencija u Jazu, to je Trebišnjica kod bazena Bregovi. Kupači se precijene, misle da mogu da preplivaju ili nisu svjesni koliko Trebišnjica vuče”, navodi Okuka i dodaje da rijeka nije njihova zona odgovornosti, ali da je prirodno da spasioci reaguju u svakoj situaciji koja se tamo desi.
“Ako građani nemaju savjesti da se ponašaju u skladu sa upustvima i upozorenjima, onda bi trebalo na svakog čovjeka po jedan spasilac, što je, složićete se, nerealno”, zaključuje Okuka.
Poseban oprez za djecu školskog uzrasta
Kada su u pitanju djeca, pravilo je da oni do osam godina ne bi smjelo da budu na bazenu bez nadzora roditelja.
Miroslav Mišković iz Ronilačkog kluba “Buk” iz Banjaluke, koji je jedini licenciran za izdavanje dozvole spasiocima, kaže za “Direkt” da su djeca školskog uzrasta posebno rizična kategorija i da je najveća odgovornost upravo na roditeljima i starateljima.
“Jako je bitno da naglasimo da spasioci nisu dadilje na bazenima i da ne mogu da paze djecu, nemaju nadležnost ni da izbace dijete sa bazena, jer udaljavanje djeteta sa bazena dovodi u opasnost dijete koje može da nastrada na ulici. Roditelji i staratelji su dužni da paze na dijete, a spasilac je tu da preventivno djeluje i upozorava roditelje na ponašanje djeteta”, kaže Mišković.
Najčešće povrede koje su njihovi spasioci zabilježili nastale su upravo prilikom ulaska i izlaska iz vode, a u najvećem broju slučajeva to su krvarenja.
“Najbitnije je odlaziti na kupališta na kojima je obezbjeđen rad spasilačke službe te na kupanje ići u grupama. Djeca ne bi trebalo da idu bez roditelja ili staratelja ili starije osobe, da ne idu sama i da ne precijenuju vlastite sposobnosti, pogotovo kada je riječ o rijekama, jezerima i moru, gdje imaju dodatne struje”, pojašnjava naš sagovornik.
Međunarodni dan prevencije utapanja obilježava se 25. jula i BiH je jedna od zemalja koja će se tome pridružiti.
Mišković dodaje da bi svaki spasilac na bazenima trebalo da bude u prepoznatljivoj uniformi – žuta majica i crveni šorc.
“Uniforma je propisana pravilnikom i ona je identična u cijeloj Evropi i svijetu, tako da svaki gost može da zna da je tu spasilac”, zaključuje.
Rizik od sunčanice i toplotnog udara
Potencijalna opasnost od pretjeranog izlaganja suncu su sunčanica i toplotni udar. Da bismo ih izbjegli, prema riječima doktora u trebinjskoj Hitnoj pomoći Marka Paovice, savjeti su da se ne izlažemo direktnom sunčevom zračenju od 10 do 16 časova.
On je za “Direkt” pojasnio da sunčanica i toplotni udar nose različite simptome i da nema pravila koliko bi vremena mogli provesti na suncu bez neželjenih posljedica.
“Nema univerzalnog obrasca kada će neko dobiti sunčanicu ili toplotni udar, ali su to ozbiljne stvari”, rekao je Paovica i dodao da simptomi mogu biti različiti.
“Simptomi se razlikuju, od ubrzanog pulsa, povišene temperature, mučnine, povraćanja, vrtoglavice, pa do najtežih, kao što je gubitak svijesti”, istakao je on.
Savjetovao je i šta učiniti kada do toga, ipak, dođe.
“Ako se desi bilo koji simptom, a da pritom znamo da je ta osoba bila izložena suncu, bilo na kupalištu ili na polju, prvo treba premjestiti tu osobu u hlad ili što hladniju prostoriju. Potrebno je da pije hladne tečnosti i nikako u toj situaciji ne treba da pije kafu ili alkohol te raditi na obaranju tjelesne temperature. Kod težih simptoma uvijek treba tražiti pomoć u Hitnoj medicinskoj pomoći”, pojasnio je Paovica.
Kada je u pitanju ishrana, ona treba da bude izbalansirana i tokom vrelih dana.