Porodica Šegrt iz Aranđelova kod Trebinja je porodični hobi, uz želju za korištenjem domaćih i proizvoda iz prirode, pretvorila u biznis. Ideju im je dao brat, odnosno djever koji živi u Americi i sada dvije Jelene, nevjesta i zaova, proizvode sapun i melem od kozijeg mlijeka, odnosno loja.
U proizvodnju melema i sapuna, kažu, uključena je čitava porodica, a osnovni sastojak je ljubav.
Hobi kao lijek i ostvarenje sna
Kako saznajemo u razgovoru, jednoj Jeleni je ovaj hobi ostvario dječiji san, dok je drugoj bio ljekovit.
“Još prije 18 godina sa majkom sam brala ljekovito bilje koje se otkupljivalo za destileriju i od tada sam imala želju da radim nešto slično. Kada nam je djever predložio da od kozijeg loja pravimo meleme vratila mi se želja iz djetinjstva i to mi je bio dodatni vjetar u leđa da ispunim svoj san”, priča Jelena Šegrt koja sa suprugom i troje djece živi u Aranđelovu kod Trebinja.
Ispričala nam je i da je ranije bila zaposlena u Trebinju, ali da je ipak srećna što sada može više da se posveti svojoj djeci, a uz to radi i ono što voli.
“Srećna sam kada nam se javi neko od kupaca i kaže da mu je pomogao naš melem. Iako smo veću proizvodnju počeli prije malo manje od godinu dana, narod nam potvrđuje da naši melemi pomažu kod bržeg zarastanja rana, psorijaze, dekubitusa…”, priča naša sagovornica, koja tvrdi da nisu imali negativnih komentara.
Kaže da je osnovno da se svaki kupac prvo upozna sa sastavom melema ili sapuna kako ne bi imao neku negativnu reakciju, ukoliko mu ne odgovara neki sastojak.
“Imamo tri vrste melema u ponudi. Za proizvodnju nam treba dan rada. Prvenstveno otapamo loj na pari, a onda stavljamo različita ulja, kao što su maslinovo, kantarionovo, ruzmarinovo ulje ili pčelinji vosak i na kraju dodajemo eterična ulja u zavisnosti od namjene melema”, pojasnila nam je Jelena Šegrt proces pravljenja melema.
Ističe da jedan od melema prave i bez eteričnih ulja, te da ga tako mogu koristiti i djeca.
Za proizvodnju melema i sapuna koriste većinom prirodne sastojke od kozjeg loja i mlijeka, meda, pa do ljekovitog bilja koje, kako kažu, beru na planini Bijela gora, čija nadmorska visina doseže i do 1.500 metara.
“Od ljekovitog bilja pravimo i neka od ulja, kao što su kantarion, sporiš, bokvica, koja koristimo u proizvodnji”, priča naša sagovornica Jelena Šegrt.
Druga Jelena sa početka naše priče je pravljenje prirodnih sapuna započela u vrijeme korona virusa, što joj je tada bilo ljekovito.
“Pošto sam medicinski radnik, tokom pandemije sam radila u kovidu i tada sam počela da pravim sapune, što me je opuštalo. Od samog početka u sve su uključeni i moji roditelji, koji mi pomažu u tome i tako je i nastao moj brend Zorja”, priča naša sagovornica Jelena Šegrt Đokić i pojašnjava da su u nazivu Zorja u stvari njeno i imena njenih roditelja Zorice i Radivoja Šegrt.
U ponudi ima preko 40 vrsta različitih sapuna, a tokom proizvodnje nastoji da sačuva dobrobiti koje se dobijaju od kozijeg mlijeka.
[stextbox id='alert’ caption='Sapun od kozjeg mlijeka blagotvorno djeluje’]Nije tajna da sapun od kozjeg mlijeka blagotvorno djeluje na kožu. Njegovi kvaliteti poznati su od davnina, a čak se spekuliše i da se Kleopatra kupala u kozjem mlijeku kako bi sačuvala svoj mladalački izgled. [/stextbox]
“Sapune imamo za djecu, ali i za odrasle. U ponudi imamo i sapune za piling, protiv celulita, a pomažu i za različite ekceme. Sve je hladni postupak proizvodnje. Prave se od četiri vrste biljnih ulja, maslinovog, kokosovog, palminog i ricinusovog, kojima dodajemo kozije mlijeko i eterična ulja, u zavisnosti koji ćemo miris. Tome dodajemo i ljekovito bilje koje prethodno sušimo i sitno sameljemo da bude u prahu”, priča naša sagovornica i dodaje da je svako ljekovito bilje za neko dobro, o čemu su prethodno izučavali, jer, uvjerava ne ide ništa napamet.
Da bi nastali dekorativni prirodni sapuni potrebno je da prođe i mjesec dana.
“Prvo ide izrada sapun koji stoje u kalupima 24 sata, nakon toga ih vadimo iz kalupa i držimo ih mjesec dana da se suše, nakon čega ih tri dana vagamo i ukoliko ima istu težinu završen je proces i spremni su za prodaju”, pojašnjava naša sagovornica.
Za proizvodnju nekih sapuna koriste i mljevenu kafu, samljeveno ljekovito bilje, cimet, mak, med ili pak crvenu papriku.
Najprodavanija je jadranska spužva, ujedno je to i proizvod koji i izdvaja naša sagovornica.
“To je živi organizam, uzima se iz dubine Jadranskog mora, ja ga nabavljam iz Dubrovnika i ne uništava se na taj način, već ima sposobnost regeneracije. Spužva je puna joda, hipoalergena je, a koristi se i za osjetljivu kožu beba i djece. Ja sam napravila kombinaciju gdje sapun od kozijeg mlijeka uronim u jadransku spužvu. Tako da kupac ima sapun, a i kada se on potroši godinu dana može koristiti i spužvu”, priča za “Direkt” Jelena Šegrt Đokić.
Pravljenju je, kako se prisjeća ona, prethodilo istraživanje i izučavanje dok su došli do idealnog recepta i prave kombinacije koju sapun treba da ima.
“Moji roditelji imaju koze i pomislili smo zašto to ne bismo iskoristili još za nešto korisno. Prvobitna ideja nam je bila da proizvodimo za nas kako bismo znali šta koristimo, ali vremenom pošto smo imali potražnju, prvenstveno od rodbine i komšija, počeli smo da proizvodimo više”, priča Jelena Šegrt Đokić.
Sa prodajom su zadovoljne obje naše sagovornice.
“Mi smo prezadovoljni, nismo očelivali da će ovo ovako da ide, jer je sve počelo kao hobi. Naše proizvode prodajemo u hercegovačkim kućama i na Fruškoj Gori. Proizvodi se mogu kupiti i ovdje u Aranđelovu na našoj kućnoj adresi, do koje kupca može dovesti Google mapa, ali mogu se naručiti i preko naših sajtova ili društvenih mreža”, pojašnjavaju naše sagovornice.
Dok iza sapuna od kozijeg mlijeka stoji brend Zorja, iza melema Bojape su imena Jelenine djece.
Kažu da iako je u pitanju porodični biznis, proizvodi se prave i prodaju na istim mjestima, nazvali su ih drugačije kako bi ih na taj način kupci razlikovali.
I sapuni i melemi su, kako kažu, potpuno hemijski ispravni, a to su pokazale analize koje su odrađene u trebinjskom zavodu za javno zdravstvo.
Za naredni period u planu im je proširenje proizvodnje.