Na trudničko bolovanje samo uz blagoslov FZO

Autor: Direkt Aktuelno Društvo
7 minuta čitanja

Trudnice u Republici Srpskoj ne mogu na trudničko bolovanje na osnovu nalaza i preporuke ginekologa iz privatne zdravstvene ustanove ako ta ustanova nema ugovor sa Fondom zdravstvenog osiguranja, potvrđeno je za CAPITAL.

Iz FZO kažu da Pravilnik o ostvarivanju prava na naknadu plate za vrijeme privremene nesposobnosti za rad koji to propisuje ima za cilj unapređenja kontrole bolovanja, jer fond nema mogućnosti da kontroliše zdravstvene ustanove koje nemaju ugovor sa fondom.

S druge strane, upućeni kažu da je tačno da FZO ne može da kontroliše ustanove s kojima nema ugovor, ali ističu da se na ovaj način ne unapređuje kontrola bolovanja.

Kada je u pitanju propisivanje bolovanja, napominjemo da se ovdje ne dovodi u pitanje stručnost ljekara niti kvalitet usluge u privatnim zdravstvenim ustanovama, već Fond nastoji da unaprijedi ovu oblast i generalno zaštiti prava osiguranika, budući da ne može da obavlja kontrole u zdravstvenim ustanovama koje nemaju ugovor sa nama“, navodi se u odgovrima iz FZO na naša pitanja.

Usaglašen Pravilnik

Pravilnik o ostvarivanju prava na naknadu plate za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, navodi se dalje, usaglašen je sa predstavnicima zdravstvenih ustanova, poslodavaca i sindikata, a njegova suština je da pravo na bolovanje koristi onaj kome je zaista potrebno, odnosno ko je bolestan.

Kada je riječ o tome ko može da predloži bolovanje, ovlašćeni doktor porodične medicine utvrđuje prvi dan bolovanja kao i privremenu nesposobnost u trajanju do 30 dana, kao što je bilo i ranije. Za otvaranje bolovanja do 30 dana, porodični doktor može da uzme u obzir nalaz doktora specijaliste iz ugovorene zdravstvene ustanove, ali ocjenu donosi samostalno, dok za bolovanja koja traju duže od 30 dana osiguranik se upućuje na prvostepenu komisiju“, navode iz FZO.

Kada je u pitanju propisivanje bolovanja, iz fonda ističu da zdravstvene ustanove predlažući bolovanje za osiguranike, a da pri tome nemaju ugovor sa FZO, direktno utiču na trošak bolovanja i stavljaju se u istu ravan sa ugovorenim zdravstvenim ustanovama.

Napominjemo da Fond redovno kontroliše ugovorene zdravstvene ustanove i u slučaju eventualnih nepravilnosti kada je riječ o bolovanjima, kao i drugim pravima, umanjuje mjesečnu tranšu u skladu sa ugovorom, što nije moguće uraditi u zdravstvenim ustanovama sa kojima nemamo ugovore“, kažu iz FZO.

Predsjednik Udruženja privatnih zdravstvenih ustanova RS Saša Jovičić ne spori da FZO ima zakonsko pravo da određuje pravila, odnosno kreira pravilnike na osnovu kojih će se ostvarivati pravo na bolovanje i isplaćivati naknada za odsustvo sa posla, ali ističe da u ovom slučaju nije najadekvatnije uvažena činjenica da u privatnim zdravstvenim ustanovama rade iskusni i priznati specijalisti.

Stav da se postojanje osnova i dužina privremene nesposobnosti za rad osiguranika utvrđuje na osnovu pregleda izvršenog od doktora u zdravstvenoj ustanovi koja ima ugovor ima smisla uz obrazloženje da Fond ne može da kontroliše zdravstvene ustanove sa kojima nema potpisan ugovor. Međutim, u privatnim zdravstvenim ustanovama rade vrhunski ljekari u koje pacijenti imaju povjerenja, pa bi njihovim nalazima trebali da poklone vjeru i u FZO“, kaže Jovičić.

Vlasnik jedne privatne zdravstvene ustanove koja nema ugovor sa fondom kaže da se važećim Pravilnikom o ostvarivanju prava na naknadu plate za vrijeme privremene nesposobnosti za rad ne vrše nikakve uštede u fondu, već naprotiv.

Kao prvo, troškove bolovanja do 30 dana snose poslodavci, a ne fond, tako da čak i u slučaju da nalazi nisu adekvatni, štetu ne trpi fond. Poslije 30 dana pacijent, odnosno trudnica ide na komisiju bez obzira na to na osnovu čijeg nalaza joj je propisano bolovanje do 30 dana. Dakle, šteta po fond može da nastupi tek na osnovu nalaza komisije, a ne na osnovu nalaza specijaliste bez obzira da li je iz zdravstvene ustanove koja ima ili nema ugovor sa fondom“, kaže naš sagovornik.

Naknada 100 odsto

Prema Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS koji je stupio na snagu krajem septembra, navode iz FZO, trudnicama je omogućena naknada plata za vrijeme bolovanja 100 odsto.

To je još jedan razlog da pravo na bolovanje koristi onaj kome je zaista potrebno“, ističu iz FZO.

Dva puta plaćen pregled

Druga i mnogo gora stvar, nastavlja on, jeste da trudnica poslije pregleda kod ginekologa u privatnoj ustanovi koja nema ugovor s fondom kao što je njegova ustanova, ukoliko nije sposobna za rad, mora da ide kod ginekologa u Dom zdravlja da joj on da nalaz na osnovu koga će joj porodični doktor propisati bolovanje.

Dakle, trudnica pregled kod privatnog ginekologa koji važi za vrhunskog specijalistu plati npr. 50 maraka. Ali pošto na osnovu njegovog nalaze ne može da joj bude propisano bolovanje, ona odlazi kod ginekologa u Dom zdravlja koji je manje osposobljen ili manje iskusan od onog privatnog da joj on napiše nalaz. Pri tome će taj pregled u Domu zdravlja koji je praktično formalan, jer će taj ginekolog vjerovatno samo prepisati nalaz starijeg i priznatijeg kolege, dakle taj pregled će biti protokolisan i fakturisan Fondu, što znači da će isti pregled biti dva puta plaćen. To je van pameti“, kaže naš sagovornik.

Pored toga, dodaje on, postoje privatne ginekološke ustanove koje ne žele da imaju ugovor sa fondom.

Jedna iskusna doktorica ima svoje pacijentkinje kojima vode trudnoću, one uredno dolaze kod nje i plaćaju preglede i ona ne želi da ima ugovor s Fondom. I onda toj nekoj njenoj pacijentkinji ne može da bude otvoreno trudničko bolovanje zato što ona nema ugovor s fondom. To nije u redu“, zaključuje naš sagovornik.

Podijeli članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Skip to content