Osnivanje udruženja profesionalnih online medija i posebna markica kao oznaka poštovanja novinarskih standarda biće prvi potezi medija u borbi za zaštitu profesije i opstanka na tržištu, zaključeno je na stručnoj debati koja je juče održana u Sarajevu.
Odgovore na pitanja kako zaštititi profesionalizam i obezbediti opstanak na tržištu pokušali su da nađu predstavnici dvadesetak online medija koji su juče učestvovali na stručnoj debati u organizaciji Vijeća za štampu u BiH.
Kako bi se suprotstavili sve češćem kršenju etičkih i profesionalnih principa, devalvaciji profesije, huškačkoj retorici, širenju govora mržnje, pojavi portala bez impresuma i identifikacionih podataka, u skoroj budućnosti će biti osnovano udruženje online medija, a portali koji se pridržavaju etičkih uzusa struke će dobiti posebnu oznaku, najvažniji su zaključci stručne rasprave u kojoj su učestvovali predstavnici dvadesetak portala iz cele BiH.
Govoreći o situaciji u državi prof. dr. Enes Osmančević sa Filozofskog fakulteta u Tuzli je rekao da je naša politička kultura između parohijalne i podaničke, te da se ovde vlada na način orjentalne despotije u kojoj vlast negativno utiče na medije. Javnost nije svesna svoje uloge, reaguje na emocionalnom nivou što je svodi na gomilu ili masu. U takvoj atmosferi mediji nastoje da otvaraju neke teme, istražuju, dokazuju, što ih ipak čini boljim delom društva, istakao je Osmančević.
Budući da je zakonski okvir nedovoljan, a država ništa ne čini kako bi podstakla profesionalizam i kvalitet, zajednički nastup i delovanje su neophodni kako bi se zaštitili interesi medija, naglašeno je u diskusiji.
Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru, a stepen degradacije načina mišljenja i komuniciranja zaprepašćujući, istakla je Ljiljana Zurovac, direktorica Vijeća za štampu predstavljajući rezultate monitoringa komentara posetilaca portala. Tvrdnju potkrepljuju rezultati posmatranja od pre četiri godine, kada je na 42 portala registrovano 1470 slučajeva govora mržnje, da bi sada, na samo 7 praćenih portala registrovali čak 2544 slučaja. Ono što se prvi put javlja su pretnje, prvenstveno upućene ženama – novinarkama, sudijama, tužiteljicama, naglasila je Zurovac.