Maja Sever za “Direkt”: Licemjeran je argument vlasti da je RS usvojila ono što već postoji u Evropskoj uniji

Autor: Nikolija Bjelica Škrivan Aktuelno Društvo Intervju
11 minuta čitanja
Maja Sever, predsjednica Evropske federacije novinara (ustupljena fotografija)

Namjera vlasti u Republici Srpskoj da klevetu vrati u krivične okvire ulazi u finalnu fazu. Sada je na potezu Milorad Dodik koji će potpisom proglasiti zakon i osam dana nakon objave u Službenom glasniku stupiće na snagu. O predloženim izmjenama zakona, njegovom uticaju na slobodu govora i slobodu novinarstva, razgovarali smo sa predsjednicom Evropske federacije novinara Majom Sever. Ona za “Direkt” kaže da smo kriminalizovanjem klevete korak dalje od Evropske unije (EU) i da su licemjerni argumenti vlasti u RS da NSRS nije usvojila ništa što već ne postoji u zemljama EU. 

Maja Sever, predsjednica Evropske federacije novinara (ustupljena fotografija)

Mjesecima je dio novinarske zajednice naglašavao štetnost ovog poteza vlasti, a oglašavale su se i međunarodne organizacije, koje su upozorile da usvajanje ovakvog zakona nije u skladu sa evropskim putem Bosne i Hercegovine, niti sa 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, a posebno ključnim prioritetom 11 o povoljnom okruženju za civilno društvo i ključnim prioritetom 12 o slobodi izražavanja.

U zajedničkoj izjavi Ujedinjenih nacija (UN), Evropske organizacije za sigurnost i saradnju (OSCE), Vijeća Evrope (VE) i delegacije Evropske unije (EU) u BiH ranije je navedeno da tamo gdje postoje krivični zakoni o kleveti, oni rizikuju da budu zloupotrebljeni protiv novinara, branitelja ljudskih prava i drugih aktera civilnog društva za obavljanje svoje legitimne uloge da istražuju i informišu javnost o pitanjima od javnog interesa, što je od suštinskog značaja za funkcionisanje svakog demokratskog društva. Takođe, naglasili su da su izmjene i dopune nepoželjan i neosporno veliki korak unazad u zaštiti osnovnih prava i da narušavaju efikasno funkcionisanje demokratije u Republici Srpskoj.

Predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever u intervjuu za naš portal naglašava da je dekriminalizacija klevete jedna od preporuka koju je predložila Evropska komisija s ciljem olakšavanja pritiska SLAPP tužbama.

Kleveta je na korak do toga da i zvanično postane krivično djelo u Republici Srpskoj. NSRS je usvojila izmjene Krivičnog zakonika, uprkos protivljenju dijela medijske zajednice i stručne javnosti te međunarodnih organizacija. Kako na to sada gleda Evopska federacija novinara?

Europska federacija novinara nekoliko puta je u posljednjih mjeseci reagirala, pozivala, izražavala  zabrinutosti zbog uvođenja izmjene i dopune Kaznenog zakona kojima bi se ponovno kriminalizirala kleveta. Pružali smo i pružamo podršku novinarima i novinarkama kada u raspravama o prijedlogu Milorad Dodik optužuje  novinare da lažu, napada ih i vrijeđa. Pozvali smo zastupnike u Narodnoj skupštini Republike Srpske da odbiju prijedlog, ali ništa od toga nije spriječilo donošenje tog izuzetno štetnog zakona kojim je omogućeno neopravdano kazneno gonjenje novinara, i ne samo njih.  Ponovno proglašenje klevete kaznenim djelom je izravna prepreka načelima slobode novinarstva. Zbog uzavrele situacije u RS, grupa međunarodnih novinarskih organizacija nastavlja pratiti situaciju i vjerujem da ćemo u skorije vrijeme posjetiti Banjaluku. Iskoristit ćemo sve alate da odgovorimo na prijetnje slobodi medija u BiH, a ja ću osobno pokušati što učinkvitije pružiti podršku kolegicama i kolegama s kojima sam često u kontaktu.

Šta je po Vama najviše sporno u usvojenim izmjenama?

Prvo je sporno da se kleveta vraća u kazneni zakon. To je veliki korak unatrag, a namjere su jasne – ušutkavanje novinara i javnosti. Proglašavanje klevete kaznenim djelom je izravna prepreka načelima slobode novinarstva, prema kojima bi se trebalo moći slobodno govoriti bez straha od parnice ili zatvora. Vraćanje klevete u kazneno zakonodavstvo bila bi još jedna mogućnost sudskog progona novinara i medija, a može dovesti i do zlouporabe pravnog sustava za zastrašivanje i ušutkavanje novinara.

Osim toga, ako se zakon usvoji, zemlja će se suočiti s dva različita standarda za klevetu, jer će Federacija Bosne i Hercegovine, drugi entitet unutar države Bosne i Hercegovine, i dalje tretirati slučajeve klevete prema građanskom pravu. Takve razlike bi imale značajan i negativan utjecaj na ukupnu sigurnost, pravnu sigurnost i pravnu jednakost građana u zemlji.

Ovim smo korak dalje od Evropske unije iako BiH ima kandidatski status.

Naravno, jer nije riječ samo u nazadovanju po pitanju slobode govora i novinarskog rada, nego i ostajanje pri odluci iako su portivljenje ovakvom zakon iskazali i brojni drugi europski akteri, uz predstavnike novinarskih orgaizacija. Biti dio Europe, znači poštivati europske vrijednosti i smjer koji zauzimaju europske institucije, a dekriminalizacija klevete je jedna od preporuka koju je predložila Europska komisija s ciljem olakšavanja pritiska SLAPP tužbama.

[stextbox id='naslov’ caption='Kako članstvo u EU Hrvatskim novinarima pomaže u borbi za potpunu dekriminalizaciju klevete?’]Članstvo u EU nam pomaže utoliko što problem možemo podijeliti s europskim institucijama i činjenica jest da se svake godine u Izvještaju Europske komisije o vladavini prava naglašava potreba da se bolje riješi pitanje SLAPP tužbi u Hrvatskoj, uz mogućnost dekriminarizacije klevete. Ali nažalost zakon još nismo promijenili dok anketa Hrvatskog novinarskog društva pokazuje da i ove godine gotovo 1000 novinara i medijskih kuća bilježi tužbe.[/stextbox]

Česti argumenti vlasti u RS su ti da oni nisu uradili ništa što već ne postoji u zemljama Evropske unije. Koliko je taj argument, po Vašem mišljenju, valjan? Kakvo je zaista stanje u zemljama EU po tom pitanju?

To je izrazito licemjeran argument. Istina je da u nekim zemljama kleveta i dalje postoji u kaznenom zakonu, počev od Hrvatske, no i u Hrvatskoj jedan od naših najvažnijih zahtjeva prema političkim autoritetima je dekriminalizacija klevete. Ne samo u preporukama Europske komisije, nego i većina relevantnih europskih, ali i svjetskih institucija, poput na pimjer Savjeta Europe, Europskog suda za ljudska prava, Komitet za ljudska prava UN… da ne nabrajam redom, preporučili su dekriminalizaciju klevete. Ako je vašim političarima argument da kriminalizacija postoji, eto, na primjer u Hrvatskoj, poručite im da se i protiv toga borimo i prosvjedujemo.

Dakle, i u Hrvatskoj, koja je članica EU, takođe, kleveta je dijelom krivično djelo, ali se i dalje borite, kako kažete, da ona bude dekriminalizovana. Koliko vam članstvo u EU pomaže u toj borbi? 

U Kaznenom zakonu Hrvatske kleveta je kazneno djelo i u slučaju presude nadoknada je novčana, a zatvorska kazna je ukinuta prije 10 godina, isto tako prije nekoliko godina iz kaznenog zakona je izbacena odredba o sramoćenju. Nama je nejasno zašto zakonodavac nije udovoljio zahtjevima koje smo isticali da uz kazneno djelo teškog sramoćenja, ukine i kazneno djelo uvrede. Od Vlade Republike Hrvatske tražimo dekriminalizaciju svih kaznenih djela protiv časti i ugleda, što već godinama predlažemo. Takođe, smatramo da građansko pravo omogućuje svima koji se smatraju oštećenima dovoljno prostora da dobiju odgovarajuću satisfakciju. Ova odredba koja stoji u kaznenom zakonu zapravo služi za dodatni pritisak na novinare, novinarke i medije. To je njegova glavna svrha i za nas je to neprihvatljivo.

Članstvo u EU nam pomaže utoliko što problem možemo podijeliti s europskim institucijama i činjenica jest da se svake godine u Izvještaju Europske komisije o vladavini prava naglašava potreba da se bolje riješi pitanje SLAPP tužbi u Hrvatskoj, uz mogućnost dekriminarizacije klevete. Ali nažalost zakon još nismo promijenili dok anketa Hrvatskog novinarskog društva pokazuje da i ove godine gotovo 1000 novinara i medijskih kuća bilježi tužbe.

Kako se po trenutnim zakonima u Hrvatskoj procesuiraju slučajevi klevete i možete li napraviti neku paralelu sa tim kako bi to moglo izgledati u RS? Šta je bolje u hrvatskim zakonima u pogledu procesuiranja klevete u odnosu na usvojene izmjene u RS?

U Hrvatskoj se kaznena djela protiv časti i gleda vode po privatnoj tužbi, a ne po službenoj dužnosti. Provođenje istrage je kod vas u rukama Okružnog javnog tužiteljstva koje će temeljem krivične prijave, preuzeti gonjenje, saslušavanje osumnjičenih, prikupljanje dokaza, provođenje istrage i eventualno podizanje optužnice. Zaista zabrinjavanja mogućnost donošenja restriktivnih mjera tijekom istrage, poput zabrane napuštanja zemlje, pritvora ili zadržavanja u policijskoj stanici. To ugrožava rad, ali i budućnost rada u medijima tuženih novinara/ki.

Da li je Evropa istrajna u tim namjerama da se ide ka dekriminalizovanju klevete u onim zemljama gdje je ona sada krivično djelo?

Nakon što je ubijena naša kolegica Daphne Caruana Galizia na Malti, koja je imala više od 40 tužbi, činilo se da je Europa ujedinjena u namjeri da se uvedu mjere kojima bi se olakšao pritisak na novinare/ke diljem Europe, tako je EK pripremila Direktivu i preporuke protiv SLAPP-a i europski političari su rado naglašavali da će se boriti za novinarstvo kao javno dobro. No, kako se približavamo euroskim izborima taj entuzijazam lagano slabi i prije nekoliko mjeseci svjedočili smo prijedlogu Vijeća Europe da se oslabi prijedlog direktiva, srećom, nije njihova odluka presudna, pa su u tijeku prgovori o končanom tekstu i nadamo se da će najvažnije odredbe osati u izvornom obliku.

Imate li informacije o tome koliko su česte tužbe za klevetu u zemljama EU? Pitam ovo, jer je Milorad Dodik na konstatacije da se u pojedinim evropskim zemljama, iako postoji, ovakav zakon ne koristi, rekao – ok, pa evo usvojićemo ga i mi, pa ga nećemo koristiti.

Evo ne znam što bih rekla na taj komentar, to pokazuje zaista vrh cinizma čovjeka koji očito zaista može raditi što god hoće, i to radi. Pa neka onda ne donese zakon ako ga ne namjerava koristiti.

Podijeli članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *