Pored pozitivnih trendova u oblasti turizma, poput sve većeg broja posjeta i informacije da u Trebinje tokom godine dođu turisti iz 90 zemalja svijeta, turizam na ovim prostorima prate i brojni problemi. Najveći među njima je vrlo loša putna infrastruktura, a među izazovima gradskih vlasti su uvođenje povlaštenih cijena domaćem stanovništvu, zatim povećanje plata za radnike u oblasti turizma i ugostiteljstva i zadržavanje tih radnika, koji posljednjih godina odlaze prije svega u susjedni Dubrovnik.
Sve ovo se moglo čuti na konferenciji za novinare povodom početka prve regionalne konferencije o turizmu “Ček in” koja će danas i sutra održava u Trebinju.
Jedna od preokupacija gradonačelnika Trebinja Mirka Ćurića je i to kako nagraditi one koji redovno izmiruju svoje obaveze.
“Oko 90 posto problema oko prijava već je uvršteno u nacrt zakona o ugostiteljstvu, ali najveći problem u cijeloj regiji je putna infrastruktura. Radimo na tome, ljudi iz Foče imaju iste probleme. Borit nam se i upravo rezultati trebaju da budu ti koji će pokazati da imamo šta da pokažemo i da će nam ljudi dolaziti i da će ih biti još više kada poboljšamo putnu infrastrukturu”, rekao je gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić nadajući se i da će najavljivana izgradnja aerodroma poboljšati turističku sliku Trebinja.
O pitanju povlastica za domaće stanovništvo u javnosti se govorilo i ranije, no ni među ugostiteljima u Trebinju nije postojao jednoglasan stav kada je u pitanju smanjenje cijena za redovne goste, o čemu je Direkt ranije pisao.
Dok jedni u tome vide diskriminaciju i ne pronalaze zakonsko uporište u skladu sa kojim bi realizovali taj naum, trebinjski gradonačelnik podsjeća da su neki ugostitelji u Trebinju već uveli kartice za redovne goste i smatra da se takvo što mora dići na viši nivo od lokalnog.
“Drugačije je kada imate gosta 365 dana na kafi, nego onoga koji vam dođe pet, deset dana ili kraće. Smatramo da to treba dobro prezentovati i da ti ljudi koji vrše usluge budu svjesni toga da je ipak sigurniji onaj od 365 dana u godini. Nismo imali prilike da razgovaramo (sa ugostiteljima, op. aut.), ali smo na panelu postavili pitanje kako možemo da uvedemo te neke povlastice tako da očekujem i u zaključcima da će biti na koji način to možmo uraditi”, rekao je Ćurić i naveo kako turizam nema i ne bi smio da ima granica.
Ima li turizam granice?
Stoga smo se zapitali je li trebinjski turizam zapeo na najbližoj granici sa susjednim Dubrovnikom. Zvanični odnosi dva grada gotovo da i ne postoje, iako su stanovnici oba grada oslonjeni jedni na druge.
Pitali smo ministra trgovine i turizma Republike Srpske Denisa Šulića hoće li biti razgovora o eventualnom povezivanju Hrvatske i BiH, odnosno Trebinja i Dubrovnika u oblasti turizma, jer je Dubrovnik poznata svjetska turistička destinacija od koje bi Trebinje moglo da ima koristi u tom smislu.
Šulić je obećao da će tu temu delegirati na narednom sastanku sa predstavnicima hrvatskog ministarstva turizma.
“Želimo da ta korist bude obostrana. Mi ćemo u narednom periodu imati sastanak sa zvaničnicima u ministarstva turizma u Hrvatskoj, jedna od tema će biti ovo što su oni završavali za Buking. To će biti fokus tema, ali i na osnovu vašeg pitanja i na osnovu ovoga što smo pričali sa gradonačelnikom kandidovaćemo i to kao temu, kao jednu od mogućnosti boljeg povezivanja Dubrovnika i Trebinja i ne samo njih, već i Mostara, Trebinja, Dubrovnika i Herceg Novog i nekih destinacija u Srbiji, Albaniji i Makedoniji”, rekao je on i dodao da je turističko tržište u Republici Srpskoj jako malo i da je rješenje upravo u umrežavanju.
“Vraćam se opet na onu priču da smo mi malo tržište ako nastupamo samostalno, trebamo se što bolje umrežiti i napraviti bolju ponudu za turiste koji dolaze u na primjer zemlje Evorpe, po dvije tri sedmice ili mjesec dana. Oni ne ostaju sve vrijeme na jednom mjestu. Zato je važno da mi napravimo dopru ponudu, dobru regionalnu ponudu, da ti ljudi dođu ovdje i provedu svoje godišnje odmore na ovim destinacijama”, naglasio je Šulić.
Ministar okoliša i turizma Federacije BiH Nasiha Pozder rekla je da su zadovoljni brojem turista, ali da je najveći izazov povećanje broja dana koje gosti provode na nekim destinacijama.
“Razlozi zašto je taj broj takav su nepovezanost infrastrukturom, pa i uvezanost destinacija gdje pomalo kaskamo. Mislim da je to zadatak koji i politika i ministarstva imaju pred sobom i mislim da smo i danas pokazali da smo voljni da razgovaramo i da se povezujemo i sa regionom”, zaključila je Pozder.
Potencijal u umrežavanju i zajedničkim nastupima vide i u ministarstvu turizma Srbije, čiji je predstavnik danas govorio na konferenciji za novinare.
Kada je u pitanju turizam Sjeverne Makedonije rečeno je da im je vrlo bitan regionalni pristup turizmu, kao i nove atrakcije, brendiranje te digitalizacija.
Kako je predviđeno, tokom dva konferencijska dana, biće održano deset panela i predavanja o aktuelnim temama u oblasti turizma.
Prvog dana regionalne konferencije o turizmu predviđeni su paneli o nedostatku i edukaciji radne snage u turizmu, turističkim centrima kao pokretačima razvoja lokalnih destinacija te događajima kao unapređenju turističke ponude.
Drugog dana biće održani paneli o Trebinju kao dijelu regionalnog turističkog proizvoda, uticaju društvenih mreža i influensera na turizam, kao i predavanja o izazovima i prilikama održivog turističkog proizvoda, digitalnom marketingu te stvaranju promotivnog video sadržaja u turizmu.