Gojaznost problem i kod djece u Hercegovini

Autor: Jela Džomba Aktuelno Društvo
4 minuta čitanja
(Foto: pixabay)

Sve veći broj djece širom svijeta ima problem sa gojaznošću, pa bi se moglo reći da gojaznost postaje epidemija modernog doba. Prema riječima dr Natalije Komnenović, specijalistice higijene, povećava se broj gojazne djece i u Hercegovini.

gojaznost ilustracija
(Foto: pixabay)

“Iako ne postoje relevantni podaci o njihovom broju u nasoj regiji, situacija na terenu pokazuje da se on povećava”, kaže za “Direkt” doktorica Natalija Komnenović.

Načelnica službe Dječijeg dispanzera u Trebinju, doktorica Tihana Medan, specijalistkinja pedijatrije smatra pak da broj gojazne djece nije značajno veći u odnosu na raniji period. 

“Imamo mnogo gojazne djece, ali to nije nešto više nego što je bilo prije. Procentualno, to je možda pet do deset posto. Mi sa polaskom u školu djecu vagamo i nismo nikada radili to neko istraživanje osim kada vidimo da je dijete gojazno, onda pričamo roditeljima kako bi trebalo”, kaže za “Direkt” doktorica Medan.

Ona dodaje da se djeca često neporavilno hrane i da bi u tom smislu trebalo skretati pažnju roditeljima, ali i cjelokupnom društvu.

Prema riječima doktorice Natalije Komnenović, gojaznosti, pored nezdrave ishrane, brze hrane, povećanog unosa grickalica, slatkiša i gaziranih pića, doprinosi i sedaterni način života, smanjena fizička aktivnost te stres.

“Gojaznost nastaje kada je kalorijski unos veći od energetskih potreba u dužem vremenskom periodu bez adekvatnog utroška energije. Dakle, do gojaznosti neće doći ako postoji ravnoteža između unosa hrane i energetske potrošnje”, pojašnjava za “Direkt” Komnenović.

Brojni su problemi do kojih može dovesti gojaznost

Da ne bi došlo do problema sa gojaznošću kod djece pored ishrane važna je i fizička aktivnost.

Natalija Komnenović
Doktorica Natalija Komnenović

“Savjeti za roditelje su da dijete uobroče, da imaju tri obroka i dvije užine. Da djeca ne  grickaju između obroka. Bitan je previlan izbor namirnica, količina obroka kao i priprema hrane (izbjegavati prženje). Neophodno je da  se poveća fizička aktivnost kod djece. Da roditelji pokušaju da djeci  ograniče vrijeme provedeno sjedeći  za računarom, gledanje TV-a, telefona”, poručuje naša sagovornica.

A kako se navike u ishrani stiču u najranijem uzrastu, Institut za javno zdravstvo RS, Regionalni centar Trebinje  učestvovao je i u  Programu“ Škole/predškolske ustanove  prijatelji pravilne ishrane“.

“Razvili smo  dobru saradnju sa predškolskim ustanovama  JU Naša radost Trebinje  i Dječiji vrtić Sveta Evgenija carica Milica Nevesinje. Sa vrtićem Naša radost iz Trebinja saradnja je počela 2014. godine. Mnogo se radilo na usvajanju  pravilnih prehrambenih navika, primjena Standarda ishrane za planiranje jelovnika u predškolskim ustanovama, značaj fizičke aktivnosti i lične higijene”, istakla je Komnenović i dodala da su im se kasnije  pridružile  i trebinjske OŠ “Jova Jovanović Zmaj„ i OŠ „Sveti Vasilije Ostroški i Tvrdoški“.

Zdrava ishrana i fizička aktivnost podstiču dječije blagostanje i sposobnost učenja što ishoduje boljim akademskim dostignućem.

“Cilj Instituta za javno zdravstvo je da se što više predškolskih i školskih ustanova u Republici Srpskoj  uključi u  ovaj program”, zaključila je Komnenić jer, kako kaže, modeli koji okružuju dijete, počevši od roditelja, vršnjaka te predškolske i školske sredine čine osnovu za formiranje navika ishrane.

Inače inicijativa PUPI je razvijena u okviru nastavka stručnog skupa Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o dječijoj gojaznosti.

Podijeli članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *