Juče i danas u banjalučkom hotelu Bosna održana je konferencija pod nazivom „Civilno društvo u Republici Srpskoj – izazovi i perspektive“, prenosi Buka.
Konferencija je imala za cilj da okupi udruženja, aktiviste i medije iz Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, te da se razgovara o stanju u našem društvu, a posebno u civilnom sektoru, u svjetlu izmjena Krivičnog zakonika i usvajanja Nacrta zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija od strane Vlade RS, kao i sve češćih napada na udruženja i aktiviste i negativne slike civilnog sektora u našem društvu.
Cilj Helsinškog parlamenta građana Banja Luka, koji je organizovao ovaj skup, bio je da se kroz dvodnevnu konferenciju definiše stanje i mogućnosti civilnog sektora, trenutne izazove i prespektivu razvoja, sa konkretnimm koracima u cilju očuvanja civilnog društva i osnovnih vrijednosti za koje se zalažemo, a to su pravo na okupljanje i udruživanje, pravo na slobodu mišljenja i govora, a koje su na udaru donošenjem restriktivnih zakona i kontinuiranog omalovažavanja udruženja i aktivista.
Aleksandar Žolja, ispred Helsinškog parlamenta građana Banja Luka, kazao je da je cilj konferencije bio razgovor o užem prostoru za djelovanje organizacija civilnog društva, medija i aktivista, o svim temama a ne samo o najavljenom Krivičnom zakonu koji je predložila Vlada RS-a.
“Mi smo ovom konferencijom željeli da skrenemo pažnju na trenutno atmosferu linča prema aktivistima i organizacijama, a koje dolaze od najviših krugova vlasti u Republici Srpskoj. Ideja konferencije je da okupi organizacije, medije i aktiviste, te da vidimo šta činiti da ovaj zakon spriječimo i kako da djelujemo ako se i kada se taj zakon usvoji. Zaključili smo da treba da budemo zajedno i solidarni, te da radimo na zajedničkim kampanjama koji će ići i na to da se uključe i građani, ali i institucije kako bi spriječili da se ovaj besmisleni zakon usvoji.
Neki od učesnika konferencije su čak davali i ideju da se taj zakon parodira. Uglavnom, cilj ove konferencije bio je da se usaglasimo šta nam je raditi dalje, pojasnio je Žolja.
Na Konferenciji je prisustvovao i zamjenik šefa misije OEBS-a OESC-a u BiH, Tomas Puš.
“Nažalost, Vlasti Republike Srpske imaju namjeru da donesu zakon koji se, u nekom svom svjetlu naziva i zakonom o stranim agentima. Ako se ovaj zakon donese u ovom obliku on će ograničiti rad organizacija civilnog društva. OSCE to smatra neprihvatljivim i zato zahtjevamo od vlasti Republike Srpske da prekinu proces donošenja ovog zakona. Ja neću zalaziti u svaki argument razloga zbog čega mi imamo takvo mišljenje vezano za donošenje ovog zakona.
Naime, naš ambasador Brajan Agler je prije nekoliko dana napisao i poslao pismo narodnim poslanicima NSRS-e u kojem se detaljno navodi zbog čega bi donošenje ovakog zakona bilo štetno. Organizacije vezane za civilno društvo su bitne u svakoj državi i društvu, i njihovo uključenje u javni diskurs je veoma bitan i on ne treba da bude u skladu sa politikama vlasti ili bilo kojih drugih politika. Organizacije civilnog društva u slučaju donošenja ovog zakona bi imale poteškoće u iznošenju svojih stavova i djelovanja i zato tražimo od vlasti Republike Srpske da u potpunosti prestanu sa ovom inicijativom”, kazao je zamjenik šefa misije OESC-a u BiH.
Učenik konferencije je bio i Dražan Pejaković iz udruženja građana “Radnički pokret”.
“Podržavam svaku inicijativu kao što je ova konferencija jer udruženja građana treba da se ujedine i da se zna ko, koliko, šta i za koga radi, kako bi se znalo koliko ta udruženja doprinose razvoju civilnog društva i pomažu građanima. U principu, ovo sve što mi radimo kao aktivisti građanskih udruženja trebalo bi da radi Vlada RS-a. Međutim, nametanjem novoga zakona vlast pokušava da ugasi sva udruženja vezana za civilno društvo. Zamislite da ugušite udruženje “Mozaik prijateljstva” koje ima svoju kuhinju i koje pomaže najsiromašnijim građanima da se prehrani. Zamislite da se ugasi udruženje “Lara” koje štiti interese žena, ili da ugušite udruženje “Radnički pokret” koje štiti interese radnika ne samo u RS-u nego u cijeloj Bosni i Hercegovini. Da li možete zamisliti da se takvim organizacijama spriječi rad, stavljajući im se etiketa stranih agenata. Mi koji pomažemo građanima nismo strani plaćenici, mi smo osobe koje vode brigu o građanima i njihovim pravima i dajemo svoj maksimum da uradimo ono što bi zapravo država trebala da radi”, naglasio je Pejaković.